Oštro Hrvatska

View Original

Belvedere i dalje drže ljudi oligarha Vekselberga

Ante Pavić

Istraga Oštra pokazala je da su i novi vlasnici bivšeg dubrovačkog hotela Belvedere ljudi povezani s ruskim oligarhom Viktorom Vekselbergom, od kojih jedan još surađuje s njim. Otkrivamo kako Vekselberg od 2018. godine prebacuje udjele svojih tvrtki sebi bliskim ljudima, što je vjerojatno povezano sa sankcijama

Bivši Hotel Belvedere razrušen je u posljednjem ratu 1991. godine, i do danas nije obnovljen. Foto: Tom Bradnock pod licencom CC BY-NC-ND 2.0.

»Znam da je to prodao, ali ne znam kome. To je neka firma s Cipra, koliko mi je poznato«, kazao je bivši ministar Davor Štern za Dubrovački vjesnik na pitanje je li istina da je bogati ruski oligarh Viktor Vekselberg prodao bivši dubrovački hotel Belvedere.

Istraga Oštra pokazala je da je Vekselberg oko 2018. godine, nakon američkih sankcija prema njemu, počeo prebacivati udjele u brojnim tvrtkama na sebi bliske suradnike. Isto se najvjerojatnije dogodilo i s hotelom Belvedere.

Američki portal Mother Jones još je 2017. godine otkrio kako je njegov rođak Andrew Intrater tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine donirao Inauguracijskom fondu tadašnjeg kandidata Donalda Trumpa 250 tisuća dolara da bi Vekselberg mogao nazočiti inauguraciji.

Američki ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija (OFAC) ipak je, unatoč pokušaju Trumpove administracije da ukine sankcije, ostao pri svojoj odluci da 2018. uvede sankcije prema ruskom političkom vrhu i s njim povezanim oligarsima, među ostalima i Vekselbergu.

Danas je i na popisima sankcioniranih u Japanu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Kanadi i Poljskoj. No u EU i Hrvatskoj za sada nisu poduzete mjere prema njemu. 

Belvedere u rukama suradnika

Istraga Oštra pokazuje da je dubrovački hotel Belvedere, koji je u vlasništvu hrvatske tvrtke Vila Larus, 2018. godine zaista preuzela tvrtka s Cipra, kao što je hrvatskim medijima rekao Štern, no nekretninu preko nje i dalje drže povezane osobe – Vekselbergovi bivši i sadašnji suradnici.

Derutni hotel Belvedere na obali pokraj plaže Sveti Jakov, koji je 1980-ih godina važio za luksuzni hotel u nekadašnjoj Jugoslaviji, Vila Larus je hotel kupila 2014. godine od Ine.

Tada su hrvatski mediji izvještavali kako je hotel kupio Viktor Vekselberg, koji će ga, zahvaljujući vlastitom pozamašnom bogatstvu, obnoviti i vratiti mu stari sjaj.

U tome mu je pomogao Davor Štern, bivši hrvatski ministar gospodarstva i nekadašnji generalni direktor hrvatske naftne kompanije Ina. On je za Radio Slobodnu Europu 2017. godine izjavio da je plan napraviti hotel »s kategorijom iznad pet zvjezdica«. Danas je hotel zatvoren i još čeka obnovu.

Dobre tri godine prije preuzimanja hotela tvrtku Vila Larus osnovala je bahamska tvrtka Winlet Investment. Među direktorima Winlet Investmenta našle su se osobe koje su bile direktori i u drugim offshore-tvrtkama u neizravnom vlasništvu Vekselbergove velike i moćne grupacije Renova. To pokazuju podaci iz Panamskih i Pandorinih dokumenata, globalnih istraga predvođenih Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara u kojim je sudjelovao Oštro, odnosno njegovi urednici.

Tako je direktor Winlet Investmenta 2009. godine bio Jean-Pierre Harotounian, ciparski odvjetnik koji je između 2005. i 2014. godine bio i direktor u najmanje tri tvrtke s Britanskih Djevičanskih Otoka, odnosno to je bila i ciparska tvrtka A. J. K. Management Services u kojoj je partner. U svima njima se kao vlasnici ili suvlasnici pojavljuju druge offshore-tvrtke vlasnički povezane s Vekselbergovom velikom i moćnom grupacijom Renova.

Vekselbergovo poslovno carstvo se u travnju 2018. godine našlo pod udarom američkih sankcija nakon ruske okupacije Krima zbog bliskih veza s ruskim državnim vrhom. Osam mjeseci kasnije Vila Larus promijenila je vlasnika. Preuzela ju je ciparska tvrtka Zabuton Holdings Limited.

Viktor Vekselberg s Dimitrijem Medvedevim 2019. godine u moskovskom Inovacjiskom centru Skolkov. Izvor: Wikimedia Commons

Prema ciparskom sudskom registru, Zabuton Holdings je danas u vlasništvu ruskog poduzeća El Holding, koje drži 80 posto, te švicarskog Centivea s 20 posto. Te 2018. godine 80 posto Zabutona držao je Ream Management, a 20 posto Centiveo.

Hrvatski registar stvarnih vlasnika navodi da su krajnji vlasnici Vile Larus osobe za koje je Oštro utvrdio da su bliske Vekselbergu.

Naime, 80-postotni udio neizravnog stvarnog vlasništva u Vili Larus, prema Registru stvarnog vlasništva, drži Mihail Sivoldajev, ruski oligarh koji je poznatiji kao vlasnik ruske kompanije Ream Management. Osim što je, kako navodi ruski portal Scrapushka.ru, još kao vlasnik Reama 2014. godine bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Vekselbergove Renove, Sivoldajev je bio i član upravnog odbora Metkombanka, u suvlasništvu Renove.

Njegov Ream Management poslužio je i kao utočište još ponekim Vekselbergovim poslovnim udjelima. Tako je The Moscow Post prije godinu i pol dana pisao da je Vekselberg 2018. godine udjel od 47 posto dionica ruskog proizvođača vode Baikalsea Company prebacio upravo Sivoldajevu, odnosno Ream Managementu.

Dio udjela Baikalsea prebacio je i na tvrtku JSC Baikalskaya Glubinnaya u vlasništvu Maksima Surnina, koji je također bio zaposlenik u Renovi.

Jednako tako, ciparska tvrtka Beluna Investments Limited, koja je u vlasništvu Renove, 2018. godine prebacila je Ream Managementu pet posto dionica proizvođača dijelova za proizvodnju solarne energije Hevel Group, javila je tada ruska informativna agencija Interfax. Beluna je tako ostala na manje od 50 posto dionica, čime je vjerojatno kanila izbjeći udar sankcija. 

S druge strane, piše Reuters, švicarska tehnološka tvrtka Sulzer 2018. godine je od Vekselbergova Renova Holdingsa, kao tada najvećeg dioničara, kupila pet milijuna vlastitih dionica kako bi izbjegla posljedice sankcija.

Prema pravilima američkog ministarstva financija, sankcioniranim osobama blokira se poslovni subjekt ako izravni ili neizravni udjeli u njima iznose 50 posto ili više. Prilikom poslovanja sa subjektima u kojem jedna ili više blokiranih osoba ima značajan vlasnički udio manji od 50 posto, savjetuju oprez jer nije isključeno da ih se u budućnosti blokira.

Godine 2020. došlo je, međutim, do promjene u Zabutonu, kada na mjesto Ream Investmentsa dolazi El Holding, ali ta promjena nije zavedena u hrvatskom Registru stvarnih vlasnika. Predsjednica Uprave u El Holdingu je Alla Vladimirnova Smirnova, koja je 2012. godine bila i zaposlenica Muzeja Fabergeova jaja u Sankt Petersburgu, koji je osnovao upravo Vekselberg.

El Holding je zajedno s Vladimirom Sergejom Voročenkom, aktualnim direktorom Muzeja Fabergeovih jaja, suvlasnik poduzeća Aeroholding i obje tvrtke nalaze se na istoj moskovskoj adresi.

Ostatak udjela stvarnog vlasništva Vile Larus od 20 posto neizravno drži ruski državljanin Vladislav Osipov. On je direktor švicarskog poduzeća Centiveo, koji drži 20 posto Zabuton Holdingsa.

Danas je Osipov i član uprave švicarske kompanije Züblin Immobilien Holding u kojoj najveći udjel od gotovo 42 posto drži panamska tvrtka Lamesa Holding. Na službenim stranicama Züblina stoji da se Osipov toj tvrtki priključio 2012. godine, a bio je i tajnik predsjednika Uprave Renova Managementa.

Predsjednik Uprave Züblina do 2019. godine bio je Josif Bakalejnik, nekoć savjetnik predsjednika Uprave Renova Managementa.

Uništeni bazen na terasi bivšeg hotela Belvedere. Foto: Liz Lawley pod licencom CC BY-NC-SA 2.0.

Prema javno dostupnim podacima, Vekselberg je Lamesin krajnji vlasnik. Naime, kad mu je Australija u ožujku 2022. godine uvela sankcije, australska naftna kompanija Falcon Oil & Gas obavijestila je svoje dioničare da je Vekselberg stvarni vlasnik fondacije u čijem je vlasništvu Lamesa. Ta tvrtka drži 16 posto dionica Falcon Oil & Gasa.

Sve počinje u Renovi

Vekselberg je 1990. godine bio jedan od suosnivača Renove, a kasnije se uključio u privatizaciju ruskih strateških industrija. Počeo je s aluminijem, a danas se Renova bavi energetikom, telekomunikacijama i računovodstvom te knjigovodstvom i revizijom preko tvrtke kćeri Renova Management.

Gotovo 10 godina bio je i partner drugih oligarha, Mihaila Fridmana i Lena Blavatnika u naftnoj kompaniji TNK BP, dok svoj udio nije prodao 2013. godine državnom Rosneftu za sedam milijardi dolara. S Olegom Deripaskom 2007. godine osnovao je jednog od najvećeg proizvođača aluminija u svijetu – UC Rusal. 

Vekselberg se 2018. godine zajedno s Deripaskom našao na udaru američkih sankcija zbog pomaganja ruskim vlastima koje su okupirale Krim i podršci sirijskom režimu Bašara al-Assada.

Nije pomoglo ni što je financijski značajnije pomogao Donaldu Trumpu nakon njegove pobjede na američkim izborima 2016. godine.

Prema izvještaju američkog medija Mother Jones iz 2017. godine, Andrew Intrater – Vekselbergov rođak i izvršni direktor Columbus Nove kao američke podružnice Renova grupe – donirao je 2017. godine 250.000 dolara Trumpovu inauguracijskom fondu.

Vekselberg je već bio sankcioniran i nije mogao kupiti ulaznicu za inauguraciju pa ju je kupio Intrater, objasnio je Vekselberg u intervjuu za Financial Times 2019. godine. Rekao je da je želio nazočiti inauguraciji jer ga je zanimalo kakav je novi predsjednik.

U isto je vrijeme unajmio odvjetnike sa zadatkom – da pokušaju ukinuti mu sankcije.

Intrater je 2019. godine podigao i tužbu na američkom federalnom sudu tvrdeći kako je pravilo 50 posto (ne)izravnog vlasništva koje koristi ministarstvo financije neustavno.

No na kraju Vekselberg nije izbjegao američke sankcije na temelju kojih mu je, prema Reutersu, 2018. godine zamrznuta imovina vrijedna između 1,5 i dvije milijarde američkih dolara. Štoviše, protiv njega su zbog bliskosti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u travnju ove godine, nakon ruske agresije na Ukrajinu, i druge zemlje uvele sankcije. To su bili Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Kanada i Poljska.

Europska unija ih još nije uvela. Tako su iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je zaduženo za provedbu sankcija, odgovorili da se Viktor Vekselberg ne nalazi na sankcijskim popisima u okviru režima koje provodi EU.

Viktor Vekselberg do objave ovog teksta nije odgovorio na naša pitanja da nam detaljnije objasni prebacivanje vlasništva na sebi bliske osobe i je li na taj način htio izbjeći sankcije.

Oštro je Davoru Šternu predstavio svoje nalaze prema kojima Vekselberg i dalje drži neizravnu kontrolu nad Vilom Larus. Ponovio je kako ne vjeruje »da ga i dalje kontrolira jer je on iz toga izašao. A koji su kupci, to stvarno ne znam«. I dalje je u kontaktu s Vekselbergom, no ne vjeruje da će ove godine doći u Dubrovnik »jer ima svojih problema«.


 U istrazi ove priče sudjelovao je i Samo Demšar (Oštro, Slovenija).