Oštro Hrvatska

View Original

Hrvatski dezinformacijski krajolik kao Divlji zapad

Anja Vladisavljević

Hrvatski dezinformacijski prostor premrežen je portalima koji međusobno dijele i preuzimaju iste sadržaje, uključujući i one sa stranih portala, koji su već prepoznati kao širitelji dezinformacija i nepouzdanih informacija, otkriva prekogranični istraživački projekt Firehose of Falsehood, u kojem je sudjelovao i Oštro

Ilustracija: Investigace.cz

»U moru dezinformacija borba za pravom i istinitom informacijom te njezino dokumentiranje za buduće naraštaje je od velike važnosti«, stoji na portalu Dokumentarac.hr.

Istodobno, sadržaje tog portala – koji je pokrenula »mala skupina aktivista, odlučnih da se bore za Istinu« – mediji specijalizirani za provjeru činjenica u posljednje su dvije godine barem 12 puta ocijenili kao netočne, manipulacije ili dezinformacije.

Portal je nastao 2020. godine usred pandemije koronavirusa, a COVID-19 i cijepljenje teme su kojima se uglavnom bavi. Godinu dana kasnije jedan od autora, Mirsad Dubravić, napisao je da su, otkad su pokrenuli portal, objavili »preko 400 raznih istraživačkih radova, prijevoda i video materijala«.

Autor se tada pohvalio dosegom od više od milijun posjetitelja, koji su ostvareni kako kroz posjete portalu, tako i kroz druge portale koji su njihove sadržaje prenijeli. Nije objasnio kako je došao do procjene o broju posjetitelja, ali nije griješio kada je tvrdio da njihove sadržaje prenose i drugi.

Oštro je u sklopu međunarodnog projekta Firehose of Falsehood analizirao 16 portala koji objavljuju za hrvatsku publiku. Većinom je riječ o rubnim portalima koji u Hrvatskoj nemaju status pružatelja elektroničke publikacije.

Oni su dio dezinformacijskoga krajolika koji ilustrira kako su strani proruski, krajnje desni i dezinformacijski internetski portali u 13 zemalja (Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Latvija, Litva, Estonija, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Njemačka) međusobno povezani kroz dijeljenje linkova. U sklopu projekta analizirano je više od 260 portala.

Rezultati istraživanja prikazani su u vizualizaciji projektnih podataka. Ona pokazuje da su ruski dezinformacijski portali popularniji u zemljama poput Bugarske ili baltičkih zemalja. Slovenija i Hrvatska, s druge strane, bliže su alt-right sceni. Srednjoeuropske zemlje poput Njemačke, Češke ili Slovačke karakterizira kombinacija proruske i alt-right propagande.

Točka u vizualizaciji označava pojedini portal, a ako su dvije točke spojene linijama, to znači da su linkovi najmanje pet puta vodili s jedne na drugu. Klikom na točku prikazuje se popis portala s dolaznim (inbound) linkovima, dakle onima koji s druge stranice vode prema njoj, te popis portala s odlaznim (outbound) linkovima, onima koji s odabrane točke vode na drugu.

Oštro je utvrdio da je portal Dokumentarac u svojim sadržajima objavio linkove koji vode na barem devet stranih portala koji su u projektu Firehose of Falsehood prepoznati kao portali za širenje krajnje desne propagande i teorija urote.

Među njima su The Epoch Times i Global Research, koje je News Guard, američka platforma koja provjerava vjerodostojnost portala, rangirala kao one koji »ozbiljno krše osnovne novinarske standarde« te šire netočne informacije o COVID-u 19. Prema izvještaju Državnog tajništva SAD-a iz 2020. godine, Global Research je i dio šireg ruskog dezinformacijskog ekosustava.

Visoke kazne za neupisivanje medija

Više od 60 posto portala koje je Oštro analizirao u Hrvatskoj nema status elektroničkih publikacija. Ponašaju se kao mediji, odnosno pružatelji medijskih usluga, a nisu prijavljeni u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija, koji vodi Agencija za elektroničke medije (AEM).

Neki od njih, poput Dokumentarca, na svojim internetskim mjestima nemaju podataka o izdavačima, a u impressumima nemaju podatke koje su dužni istaknuti pružatelji medijskih usluga, na primjer ime i prezime glavnog urednika te kontaktne podatke uredništva.

Oštro je pokušao dobiti komentar uredništva Dokumentarca putem elektroničke pošte, pozivom na telefonski broj koji stoji na Facebook-stranici te telefonskim pozivom autora Mirsada Dubravića. Nakon poslanog maila, vratila nam se obavijest o poteškoćama s isporukom, a telefonski broj s Facebooka nije aktivan. Dubravić nakon prvog poziva novinarke Oštra, u kojem je razgovor odgodio za dan kasnije, nije više odgovarao na pozive.

Prema Zakonu o elektroničkim medijima, fizička i pravna osoba koja obavlja uslugu elektroničkih publikacija mora se prijaviti u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija, koji vodi AEM. Pravna osoba koja ne izvrši tu obavezu može biti kažnjena novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 kuna.

»Treba napomenuti da je provedba ove odredbe moguća samo po prijavi jer je brojnost medija koji objavljuju sadržaj na internetu takva da daleko premašuje kapacitete Vijeća za elektroničke medije i Agencije«, objasnio je AEM za Oštro.

S druge strane, Sloboda.hr, još jedan hrvatski portal za koji je Oštro u sklopu projekta Firehose of Falsehood utvrdio da je dijelio sadržaje s nepouzdanih stranih alt-right medija, u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija bio je upisan tek u studenom ove godine, a nastao je 2014. godine. U skladu s pravilima, na toj internetskoj stranici stoji impressum.

Oštrova analiza sadržaja koji prenosi Sloboda.hr pokazala je kako je portal od rujna 2015. do ožujka 2022. godine barem 32 puta u svojim sadržajima koristio linkove s Breitbarta, američkog portala koji su tamošnje fact-checkerske organizacije ocijenile kao upitan izvor vijesti s pristranošću prema desnici.

Kako su mediji izvijestili 2016. godine, AppNexus, američki online-oglašivački servis, zabranio je Breitbartu pristup njihovim uslugama jer krši oglašivački kodeks ponašanja kojim je zabranjen govor mržnje. Iste je godine američki medij CNN pisao kako je Breitbart portal s provokativnim naslovima te da mnogi od njih izgledaju rasistički, mizogini, antisemitski.

Prema podacima projekta Firehose of Falsehood, dobivenih putem alata Ahrefs, koji omogućava praćenje dijeljenja linkova među internetskim stranicama, portal Sloboda.hr u svoje sadržaje umetnuo je linkove s Breitbarta.

U posljednje tri godine sadržaje objavljene na portalu Sloboda.hr fact-checking-portali, hrvatski Faktograf i bosansko Raskrinkavanje, barem šest puta su ocijenili kao netočne ili manipulativne.

Uz to, ove se godine pravobraniteljica za ravnopravnost spolova obratila regulatornom tijelu, Vijeću za elektroničke medije (VEM), nakon što je zaprimila pritužbu građanke zbog sumnje na poticanje mizoginije u jednom od tekstova tog portala.

Pravobraniteljica je utvrdila da portal Sloboda.hr tada nije bio upisan u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija i predložila VEM-u da utvrdi zadovoljava li portal Sloboda.hr kriterije za status elektroničke publikacije te da u vezi s nalazom postupi u skladu sa svojim nadležnostima.

VEM je nakon prijave izdavaču portala – Udruzi za promicanje ljudskih prava, medijskih sloboda i kulturnih vrijednosti »Sloboda« – izrekao prekršajni nalog u iznosu od 100.000 kuna zbog nepodnošenja prijave za upis u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija.

Budući da je kazna dvostruko veća od maksimalne koja je zakonom propisana za tu vrstu prekršaja, pred objavom smo zatražili objašnjenje AEM-a, ali ga nismo dobili na vrijeme. Kad stigne, objavit ćemo ga.

Na čelu udruge Sloboda bio je Frano Čirko, predsjednik radikalno desne izvanparlamentarne stranke Generacija obnove. Budući da je ova udruga prestala postojati 2018. godine, VEM je u travnju ove godine odlučio da taj predmet proslijedi policiji. Policija nije odgovorila na upit Oštra o tom slučaju.

Sredinom studenog portal Sloboda.hr dobio je status pružatelja elektroničkih usluga. To se dogodilo nakon što je osnovana nova udruga – Udruga za zaštitu slobode govora »Sloboda« – koja je sada njegov izdavač. Predsjednik te udruge i urednik portala je Marko Sopta, koji je na prošlim parlamentarnim izborima bio kandidat Desne lige, koju su činile tri desne stranke.

S obzirom na to da je prekršajni nalog izdan na udrugu koja je prestala postojati, prestao je i postupak koji je VEM pokrenuo protiv nje. Kako je Oštru objasnio AEM, novi izdavač nije pravni sljednik ranijeg izdavača istog portala.

Na pitanja Oštra o uredničkoj politici te o izvorima koje su ranije koristili nisu odgovorili, urednik Marko Sopta je u telefonskom razgovoru rekao da je primio mail, ali da ne namjerava na njega odgovoriti. Rekao je da portal ima novu uredničku politiku te je najavio reagiranje nakon naše objave.

Veze u susjedstvu

Pučka pravobraniteljica u posljednjem izvještaju za 2021. godinu istaknula je nužnost zaštite građana od lažnih vijesti i dezinformacija.

Agencija za elektroničke medije Oštru je objasnila da kada su u pitanju dezinformacije, »djeluje pretežito na preventivno-edukativnoj razini vodeći ključne projekte medijske pismenosti«. Kao jedno od rješenja za situaciju vide i jačanje kvalitetnog novinarstva.

AEM je s Ministarstvom kulture i medija nositelj mjere »Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka«, za koju je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava. U sklopu provođenja te mjere, između ostaloga, »poticat će jačanje kapacitet postojećih i osnivanje novih fact-checkera«.

Tomislav Levak, predavač pri Odsjeku za kulturu, medije i menadžment na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, čije su područje istraživanja, između ostalog, dezinformacije i lažne vijesti, rekao je za Oštro da mu nisu poznati slučajevi sankcioniranja produkcije i(li) širenja dezinformacija objavljenih na internetskim portalima.

»To i ne čudi ako znamo da u Hrvatskoj postoji – kao i drugdje, uostalom – problem zastarjele ili potpuno nepostojeće medijske i zakonske regulative navedenih problema«, kazao je Levak. S druge strane, dodao je kako je »iznimno teško ili nemoguće nekoga sankcionirati prema hrvatskim zakonima kada se zna da su neki manji, čak i takozvani opskurni internetski portali registrirani, primjerice, na području Bosne i Hercegovine«.

Profesor Levak je rekao i da se prema rezultatima više recentnih istraživanja, koja su provedena na području ove regije, dezinformacijski sadržaji redovito šire jer su susjedne zemlje bliske kulturološki i jezično.

Među 16 portala koje je Oštro analizirao, najmanje 13 ih ostvaruje dio prometa u hrvatskom susjedstvu, u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.

Logično.com, jedan od portala koji, prema podacima alata za praćenje posjećenosti internetskih stranica SimilarWeb koje je analizirao projekt Firehose of Falsehood, ostvaruje većinu svoga prometa u Hrvatskoj, a izdavač mu je registriran u susjednoj Bosni i Hercegovini. Također je česta referenca Faktografa za širenje dezinformacija.

Uz to, prema podacima projekta, Logično.com u svoje je sadržaje umetao linkove s portala Global Research, The Epoch Times i Zerohedge, koji su poznati kao širitelji dezinformacija. Povremeno je zabilježeno i linkanje na portale koji su prepoznati kao širitelji ruske propagande poput News Fronta, SouthFronta ili Ruskaya Vesna.

Redakcija portala Logično u odgovoru za Oštro objasnila je kako se misija novinara sastoji »u prenošenju informacija o bilo kojoj temi, čineći ih razumljivima«.

Napisali su kako novinarski kredibilitet ovisi o objektivnosti koja traži sagledavanje teme sa svih strana. »Sviđalo se to nama ili ne, svaka informacija nosi djelić objektivnosti, bez obzira na ideološku pozadinu novinara i medija. Pitanja i rasprave ne mogu biti loši u traženju istine«, dodali su.


Projekt Firehose of Falsehood koordinirao je češki istraživački portal Investigace.cz u suradnji s istraživačkom mrežom VSquare. Projekt je podržao German Marshall Fund.