Oštro Hrvatska

View Original

Integritet europarlamentaraca pod povećalom

Ana Čelar (Oštro), Bart de Koning, Peter Teffer (Follow the Money)

Predvođeni platformom Follow the Money, novinari iz 22 europske zemlje, uključujući Oštro, analizirali su integritet aktualnih zastupnika Europskog parlamenta. Gotovo četvrtina njih napravila je neku vrstu prijestupa.

Ilustracija kreirana pomoću generativne UI: Midjourney

Hrvatska je druga zemlja Europske unije s najvećim udjelom zastupnika u Europskom parlamentu kod kojih je zabilježen neki oblik problematičnog ponašanja, pokazalo je prekogranično istraživanje predvođeno nizozemskom istraživačkom platformom Follow the Money

Rezultat dolazi u svjetlu hrvatske »superizborne« godine, s europskim, parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Građani će nakon pet godina ponovno izabrati tko će na europskoj razini zastupati njihove stavove o važnim pitanjima poput migracija, gospodarstva i zaštite okoliša.

Europsku uniju je krajem 2022. godine pogodila najveća korupcijska afera, »Qatargate«. Pod sumnjom da su primali mito Katara, Maroka i Mauritanije, belgijska policija uhitila je nekoliko bivših europskih zakonodavaca, uključujući tadašnju potpredsjednicu Europskog parlamenta Evu Kaili. Više od godinu dana nakon izbijanja afere, istraga još traje.

Novo istraživanje sugerira da postoji dublji problem – od slučajeva uznemiravanja do ozbiljnih koruptivnih radnji – međunarodna istraga prijestupa europarlamentaraca (»MEP Misconduct Investigation«) pokazuje kako je gotovo četvrtina aktualnih zastupnika Europskog parlamenta tijekom svoje karijere bila uključena u neki oblik kontroverze.

Predvođeni platformom Follow the Money, 37 novinara iz 22 zemlje članice Europske unije, uključujući Oštro, istraživalo je integritet zastupnika Europskog parlamenta na odlasku. Prikupljali su podatke o političarima koji su zbog svojih postupaka pretrpjeli konkretne posljedice poput sankcija, opomena ili otvaranja istraga, kao i one čije je problematično ponašanje jasno potvrđeno putem medijskog izvještavanja ili su ih zastupnici samostalno priznali.

Integritet zastupnika može poljuljati sudjelovanje u onim skandalima koji se odnose na kršenja ustanovljenih moralnih vrijednosti, normi i pravila. Stoga ostali politički neuspjesi koji ne odražavaju nužno integritet pojedinca, poput neispunjenih predizbornih obećanja, nisu uključeni u istraživanje.

See this content in the original post

Podaci pokazuju razlike u broju prijestupa u rasponu od nula u Portugalu do 31 u Poljskoj. Zbog niza različitih faktora, to ne znači da je toliko slučajeva prijestupa zapravo bilo u tim zemljama. Primjerice, interes za europske teme i uloga europarlamentaraca varira od zemlje do zemlje, što dovodi do manje medijske popraćenosti u nekim zemljama, kao i broj neovisnih novinara koji bi mogli otkriti prijestupe.

Osim toga, učinkovitost pravosuđa uvelike se razlikuje među državama. Sudovi nekih zemalja odbacit će slučajeve koji bi doveli do osuđujućih presuda u drugim zemljama, ili uopće neće pokrenuti istragu.

Hrvatski europarlamentarci u prijestupu

Hrvatska u Europskom parlamentu broji 12 zastupnika: po četvero ih dolazi iz redova dviju najvećih stranaka, HDZ i SDP, po jednog zastupnika imaju stranke IDS, HRAST i Živi zid, dok je jedan zastupnik nezavisan. 

Od njih 12, za šestoro je zabilježen određen tip nedoličnog ponašanja. Riječ je o zastupnicima Valteru Flegi, Ladislavu Ilčiću, Romani Jerković, Mislavu Kolakušiću, Karlu Ressleru i Ivanu Viliboru Sinčiću.

Među šest zabilježenih zastupnika, Flego je jedini ozbiljnije kažnjen i to zato što je, dok je bio gradonačelnik Buzeta, sebi i kolegama nezakonito povećao plaće i tako sebi priskrbio nešto više od 66 tisuća tadašnjih kuna. Zbog toga je 2022. godine uvjetno osuđen na godinu dana zatvora.

Opomene i manje kazne dobili su 2017. godine Romana Jerković i 2018. godine Ivan Vilibor Sinčić zbog pogreški u imovinskim karticama, a prema podacima Financijske agencije (FINA) Karlo Ressler 2016. godine nije predao godišnji financijski izvještaj za svoju tvrtku Siva sova j.d.o.o.

Europski parlament kaznio je dva hrvatska predstavnika – Sinčića i Mislava Kolakušića. Prvi je tijekom sjednice u rujnu 2020. godine, govoreći o siromaštvu i inflaciji, skinuo sako i počeo otkopčavati remen, a drugi u vrijeme pandemije koronavirusa na ulazu u zgradu parlamenta nije pokazao svoju COVID potvrdu.

Oboje su kažnjeni oduzimanjem dviju dnevnica (oko 700 eura), a Sinčiću je osim toga bilo zabranjeno sudjelovanje u radu Parlamenta na sedam dana. 

Među nedoličnim hrvatskim predstavnicima našao se i Ladislav Ilčić. Ne zbog formalnog kršenja zakona već zbog diskriminatornih izjava poput onih o Muslimanima koji su "biološki jači od Europljana jer imaju puno djece" te da su "njihova djeca jednako vrijedna, ali nisu ista". Kasnije je i najavio tužbe protiv nekoliko političara i novinara koji su klasificirali izjave kao rasističke.

Iako se ne radi o skandalima koji su potresli javnost, polovica hrvatskih zastupnika pokazala je neki oblik nedoličnog ponašanja zbog čega se Hrvatska po udjelu zastupnika s barem jednim skandalom našla na drugom mjestu kojeg dijeli s Maltom. Na prvom mjestu našla se Mađarska, sa 62 posto zastupnika koji su napravili neki oblik prijestupa.

»Nažalost imamo niz primjera koji pokazuju kako politička korupcija nije razlog zbog kojeg bi na izborima građani kažnjavali političare«, rekla je za Oštro izvršna direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet.

U Gongu to tumače nedovoljno razvijenom političkom kulturom. Sličnu tezu iznijela je i Vanja Mladineo, izvršna direktorica Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

»Izlaznost na izbore za Europski parlament vrlo je mala. Ljudi nisu motivirani, a ako izađu na izbore glasaju 'lijeno', odnosno glasaju za opciju za koju su glasali na parlamentarnim izborima«, rekla je Oštru.

Pritom je istakla kako na izborima u Hrvatskoj »glasamo za liste, a ne za ljude, koliko god su oni istaknuti na tim listama«, stoga političke stranke nemaju nikakvu motivaciju trošiti novac na promociju i predstavljanje pojedinačnih članova.

Gotovo četvrtina nedoličnih

Prema ukupnim nalazima istraživanja koje je obuhvatilo 704 zastupnika Europskog parlamenta, novinari su locirali 253 primjera nedoličnog ponašanja vezanog za 163 pojedinaca. Dakle, nešto manje od četvrtine bilo je umiješano u skandale ili otvoreno prekršilo zakone.

Veliki broj slučajeva našao se u kategoriji koja najozbiljnije utječe na percipirani integritet pojedinaca – korupciji. Riječ je o 45 slučajeva korupcije podijeljenih u dvije potkategorije: nepotizam (29) i otvoreno primanje mita (16).

Broj koruptivnih radnji identificiranih u istraživanju već predstavlja razlog za zabrinutost, a Nicholas Aiossa, direktor europskog odjela Transparency Internationala rekao je za Follow the Money kako »smatra da postoji još mnogo informacija o zastupnicima koje nisu ugledale svjetlo dana«. To znači da bi taj broj mogao biti i veći.

Tijekom istraživanja pojavilo se još nekoliko desetaka slučajeva nedoličnog ponašanja koji nisu potpadali pod ustanovljenu metodologiju, poput širenja dezinformacija koje ne krši nikakva formalna pravila. No, čak i ako pravila nisu sustavno nametnuta, ta ponašanja i dalje su problematična.

»Etički upitno ponašanje ne mora nužno biti ilegalno ili nezakonito da bi dovelo do skandala i negativno utjecalo na povjerenje građana u institucije«, konstatirala je nedavno u znanstvenom članku o etici Europske unije Andreea Nastase, docentica na Fakultetu umjetnosti i društvenih znanosti Sveučilišta u Maastrichtu.

Izbori iza ugla

Iako je Europski parlament izrazio zgražanje optužbama za korupciju i promijenio niz etičkih pravila nakon Qatargatea, Aiossa iz Transparency Internationala ukazao je na nesuglasje između njihovih djela i riječi. Rekao je kako su na plenarnom zasjedanju usvojeni »izuzetno dobro formulirani tekstovi« koji su pozivali na stvarne reforme, a završili kao neobvezujuće rezolucije.

»Iza zatvorenih vrata, bez ikakve transparentnosti, pregovaralo se o slabom paketu reformi koji je praktično oslabio postojeća pravila o prijavljivanju sukoba interesa«, rekao je Aiossa. Procijenio je kako reforme nisu uspjele dovesti do promjena koje bi spriječile novi Qatargate.

U posljednjem plenarnom tjednu 2023. godine, europski zastupnici pozvali su Europsku povjerenicu odgovornu za transparentnost, Věru Jourovu, da bude jedna od uvodnih govornika.

Naglasila je kako svaki pojedini član Europskog parlamenta ima odgovornost »za sprječavanje neetičkog ponašanja«. Nakon više od sat vremena govora, Jourová je zaključila raspravu, nazivajući Qatargate »udarcem za reputaciju ne samo Europskog parlamenta, već i za Europsku uniju u cjelini«.

Europski parlamentarni izbori održavaju se od 6. do 9. lipnja, a istraživački tim predvođen platformom Follow the Money ponovit će ovo istraživanje u narednim mjesecima i provjeriti hoće li europske političke grupacije podići standarde uoči izbora.


U istraživanju »MEP Misconduct Investigation« sudjelovali su novinari i novinarke Apachea (Belgija), Atlatsza (Mađarska), BIRD-a (Bugarska), Contexta (Rumunjska), Delfija (Estonija), Deník Referenduma (Češka), DEO-a (Danska), Der Standarda (Austrija), De Tijda (Belgija), Follow the Moneyja (Nizozemska), ICJK-a (Slovačka), Iltalehtija (Finska), IRPImedije (Italija), Le Mondea (Francuska), Luxemburger Worta (Luksemburg), The Journala (Irska), OKO.Pressa (Poljska), Oštra Hrvatska, Oštra Slovenija, PRESShuba (Rumunjska), Pública (Portugal), Reporters Uniteda (Grčka) i Welta (Njemačka).