Oštro Hrvatska

View Original

Novi izvještaj Transparency Internationala pokazuje slab napredak država u borbi protiv korupcije

Oštro

Transparency International, međunarodna organizacija koja se zalaže za zaustavljanje korupcije i promicanje transparentnosti, u svom novom izvještaju ističe da se većina država svijeta neuspješno bori protiv korupcije

Foto: Unsplash/Markus Spiske

Međunarodna organizacija Transparency International (TI) koja se bavi istraživanjem korupcije i zalaže se za njeno suzbijanje, objavila je ovog utorka indeks percepcije korupcije (CPI) za 2022. godinu koji pokazuje da je »većina država svijeta podbacila u borbi protiv korupcije«. Prema TI, 95 posto analiziranih država napravilo je mali ili nikakav napredak.

Prema najnovijim rezultatima, Hrvatska pokazuje blagi napredak u odnosu na prethodne godine: u 2022. godini ostvarila je 50 bodova, što je tri boda više u odnosu na 2021.

Indeks percepcije korupcije vodeći je globalni indikator korupcije u javnom sektoru koji rangira 180 država i teritorija diljem svijeta prema percipiranoj razini korupcije. Svaka se država boduje na ljestvici od nula (najviša razina percipirane korupcije) do sto (najmanja razina percipirane korupcije).

See this content in the original post

Pri bodovanju se koristi kombinacija nekoliko različitih izvora podataka – istraživanja i procjene stručnjaka, poslovnih ljudi, međunarodnih organizacija koja su objavljena u protekle dvije godine.

Među 180 analiziranih zemalja, Hrvatska se nalazi na 57. mjestu. Na vrhu liste su zemlje poput Danske s 90 bodova, a na dnu liste zemlje kao Somalija s 12 bodova.

Manje godišnje promjene u CPI bodovima određene države uobičajeno nisu značajne, objasnio je TI. Kada se samo par podataka u izvorima promjeni, to znači da još nije jasno da li je došlo do povećanja ili smanjenja percepcije korupcije u javnom sektoru države.

Slično tvrdi i Zorislav Antun Petrović, bivši predsjednik nekadašnje hrvatske podružnice Transparency Internationala, koji za Hrvatsku kaže da već preko desetljeća nema značajnijih pomaka i da njeni CPI bodovi variraju od 46 do 50. On je za Hrvatsku radioteleviziju (HRT) objasnio kako ocjenjivanje percepcije korupcije ne prikazuje nužno stvarno stanje te da ocjena nije povezana s korupcijskim skandalima koji su poznati domaćoj javnosti.

»Ne ocjenjuju se skandali već se analiziraju propisi i nastoji utvrditi koliko su, slikovito rečeno, otporni na korupciju. Različiti skandali i dojam koji se stvara na temelju medijske slike nemaju suštinskog utjecaja na ovo istraživanje«, rekao je Petrović.

Otkako se u državama u Istočnoj Europi mjeri CPI, Srbija (36 boda), Turska (36), Bosna i Hercegovina (34) i Azerbejdžan (23) su prošle godine bile na svojim najnižim razinama.

See this content in the original post

Transparency International je objasnio da njihov izvještaj ne obuhvaća cijelu sliku. CPI mjeri percepciju korupcije u javnom sektoru na nacionalnoj razini i njime nije zahvaćen problem prekogranične korupcije poput pranja novca, mita ili drugih načina skrivanja bogatstva sumnjivog podrijetla izvan matičnih država.

Ovo je, prema TI, najveća slabost nekih visokorangiranih država kao što su Švicarska, Kanada ili Hong Kong. Financijska tajnost u tim je državama dodatna pogodnost za privlačenje stranih investicija, ali istovremeno predstavlja i prepreku u borbi protiv korupcije.

Kako su u svojoj analizi istaknuli, jedan od primjera takve slabosti otkriven je zahvaljujući međunarodnom novinarskom istraživanju Russian Asset Tracker, koji je za sada najobuhvatnija objavljena baza podataka imovine ruskih oligarha i dužnosnika izvan Rusije.

U projektu Russian Asset Tracker kojeg predvodi mreža za istraživanje organiziranog kriminala i korupcije (OCCRP), sudjelovalo je 25 medija, među kojima je i Oštro. TI je zaključio da su posljedice ruske invazije na Ukrajinu otkrile da su i navodno ‘čiste’ države, odnosno one s niskom razinom percepcije korupcije, učesnice u prekograničnom širenju korupcije i kleptokracije.

»One su pozdravljale nezakonitu imovinu ruske političke elite desetljećima, dopuštajući kleptokratima da prošire svoje bogatstvo, moć i geopolitičke ambicije. Isti prljavi novac je također iskvario njihove vlastite institucije i javno povjerenje«, zaključuje TI.