Sumnjiva počasna diplomacija u Barceloni

Anja Vladisavljević

Hrvatska je još prije dvije godine najavila opoziv svog počasnog konzula u Barceloni jer je bio u policijskoj istrazi zbog navodne povezanosti s tamošnjim kriminalnim klanom. Oštro otkriva detalje istrage i činjenicu – da i dalje obnaša tu dužnost

Fotografija snimljena prilikom uhićenja jednog od glavnih osumnjičenika policijske istrage katalonske policije, 18. rujna 2019. godine. Foto: El Periódico

Bilo je ljeto 2019. godine u Barceloni, rano popodne, kad je Juli C. Bárcena San José, počasni konzul Hrvatske, primijećen kako napušta zgradu Izaslanstva središnje španjolske vlade u Kataloniji. Nakon petnaestominutne šetnje ušao je u svoj tamnoplavi mercedes i obavio poziv.

Mercedes je inače bio registriran na njegovu životnu partnericu, ali nije imao obavezno osiguranje ni važeću ITV-potvrdu o tehničkoj ispravnosti. Mjesecima prije te vožnje automobil nije bio korišten, utvrdila je katalonska policija u srpnju 2019.

Otkrili su to tijekom akcije praćenja Bárcene San Joséa. Unatoč činjenici što se ulicama Barcelone vozio automobil koji prema propisima to ne bi smio, policijski službenici odlučili su ga ostaviti u prometu kako ne bi ugrozili istrage čiji je subjekt bio i on.

Sljedećeg je dana mercedes ponovo osiguran, stoji u opsežnom izvještaju koji je katalonska policija Mossos d'Esquadra sastavila za suca istrage, a s Oštrom su je podijelili španjolski novinarski kolege.

Katalonska policija je ranije preko nadzora telefonskih razgovora doznala da će se 9. srpnja 2019. godine u podne u zgradi Izaslanstva središnje španjolske vlade u Kataloniji održati priredba na koju su pozvani Bárcena San José te njegovi kolege, José Luis López Fernández i Josep María Calmet Iglesias, konzuli Malija i Albanije, te Simón Montero Jodorovich, predsjednik Federacije romskih udruga Katalonije (FAGIC).

Jodorovich, koji je jedna od glavnih meta istrage, na taj je događaj došao svojim motociklom te je zapažen kako ulazi u zgradu s još dvije neidentificirane osobe.

Policija je vodila opsežnu istragu koja uključuje 14 osoba te je istraživala moguću povezanost tih počasnih konzula s navodnom operacijom pranja novca u koju su uključeni članovi obitelji Jodorovich – za koje policija smatra da su dio Mulatos klana koji predvodi Simón Montero Jodorovich te je i ranije bio predmet tamošnjih policijskih operacija.

Za razliku od veleposlanika i drugih profesionalnih diplomata, konzuli rade iz svojih matičnih zemalja oslanjajući se na vlastite veze i utjecaj kako bi promicali interese stranih država koje ih imenuju. U zamjenu, konzuli dobivaju ulazak u uzvišeni svijet diplomacije, kao i neke od povlastica i zaštite koje imaju karijerni diplomati.

Prema Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, njihova arhiva i korespondencija ne mogu se zaplijeniti. Njihove konzularne »valize« – torbe, kutije ili transportni kontejneri bilo koje težine i veličine – zaštićene su od pretraga.

Kako je pokazalo međunarodno novinarsko istraživanje Diplomati iz sjene (Shadow Diplomats) – predvođeno Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ) u kojem je sudjelovao i Oštro – najmanje 500 sadašnjih i bivših počasnih konzula javno su optuženi za nedjela ili su upleteni u kontroverze.

Neki su osuđeni za teške zločine ili uhvaćeni u iskorištavanju svog statusa za osobnu korist, drugi su bili kritizirani zbog svoje podrške autoritarnim režimima.

Na meti katalonske policije

Mossos d'Esquadra Jodorovicha opisuje kao »dinamičnu osobu i visokog predstavnika romskog naroda u Kataloniji«. Smatraju da je stvorio mreže poznanstava koje su mu omogućile da prenese dio svog navodno ilegalno stečenog bogatstva izvan Španjolske. Utvrdili su i da se tada približio »lobiju konzularnog tijela Barcelone«.

U tome je, kako pišu, važnu ulogu imao tadašnji počasni konzul Malija José Luis López Fernández. Tijekom istrage otkriveno je da Jodorovich, zajedno s López Fernándezom, navodno sudjeluje u investicijskom projektu u inozemstvu – proizvodnji stroja za produkciju derivata marihuane koji bi ponudili kako međunarodnim laboratorijima, tako i na »tajnom tržištu trgovine drogom«. Trošak proizvodnje stroja financirao bi se Jodorovichevim novcem navodno nezakonitog podrijetla.

Dok je Jodorovich bio glavni investitor i vođa projekta, policija smatra, López Fernández je koristio svoj položaj počasnog konzula Malija kako bi u toj afričkoj zemlji otvorio proizvodne pogone, bankovne račune i stvorio trgovačke rute.

Kako je istraga napredovala, tako je katalonska policija iskazala sumnje da je pravi posao obojice partnera plantaža marihuane u Maliju za proizvodnju konopljina ulja (sa ili bez THC-a).

Kako je izvijestio El Periódico, u rujnu 2019. godine policija je izvršila pretrage i uhitila četiri osobe, uključujući Jodorovicha. Ostali uhićeni su njegovi bliski rođaci i članovi klana Mulatos, no kasnije ih je sutkinja u Barceloni koja istražuje slučaj sve privremeno pustila na slobodu.

Tijekom te godine katalonska je policija, naime, pratila razgovore Jodorovicha te počasnih konzula s kojima je direktno ili indirektno komunicirao, uključujući i hrvatskoga konzula Bárcenu San Joséa.

Iz razgovora koje su vodili López Fernández i Bárcena San José policija je zaključila da je Jodorovich vjerojatno ponudio neku vrstu novčane pomoći Bárceni San Joséu, koji se tada nalazio u financijskim problemima, te da je nešto očekivao zauzvrat. Policija smatra da je obnovljeno osiguranje konzulova mercedesa također financirao Jodorovich.

Također je iz razgovora dvojice počasnih konzula zaključila da Jodorovich ima kontakte s nekoliko konzula koje navodno »plaća kako bi mu zahvaljujući njegovoj funkciji omogućili neku vrstu posla ili operacije«.

Što se tiče davanja novca počasnom konzulu Hrvatske, katalonska policija misli da bi ono moglo biti dio Jodorovicheva sistema pranja novca jer bi tako preko konzula »svoj novac od nedopuštenih aktivnosti mogao uključiti u ekonomske tokove u zemlji«.

Počasni konzul Hrvatske u Barceloni Juli C. Bárcena San José, bivši veleposlanik Hrvatske u Madridu Neven Pelicarić i bivši predsjednik katalonske vlade Artur Mas. Foto: Ferran Nadeu / El Periódico

Počasni konzul Bárcena San José u odgovoru Oštrovu španjolskom kolegi napisao je da između njega i Jodorovicha nije bilo nikakvog poslovnog odnosa. Tvrdio je kako su se upoznali službenom prilikom, nakon čega ga je »sreo još tri ili četiri puta«. Oštro je pokušao doći do Jodorovicheva komentara preko odvjetnika koji ga zastupa, ali nije dobio nikakav odgovor.

Bárcena San José zanijekao je da mu je automobilsko osiguranje i ITV-dozvolu (potvrda s tehničkog pregleda da je vozilo kvalificirano za vožnju po španjolskim prometnicama) platio Jodorovich. »Ako je to važno, novac mi je posudio López Fernández, a ubrzo sam ga vratio«, rekao je. Dodao je i da je dio policijskog izvještaja koji se tiče njega neistinit i baziran na krivim pretpostavkama, primjerice o povlasticama počasnih konzula.

Odvjetnik Lópeza Fernándeza rekao je ICIJ-u da je njegov klijent nevin i samo površno uključen u širu istragu. »Moj klijent je prestižni poslovni čovjek i na sudu je predočio sve popratne dokumente o zakonitosti svojih ulaganja«, rekao je odvjetnik. Napomenuo je da je policija pogrešno shvatila privilegije i aktivnosti počasnih konzula u Španjolskoj.

Opoziv najavljen još 2020. godine

Katalonska policija ukazala je u svom izvještaju na netransparentnost počasne diplomacije. »Ove pozicije često obnašaju poslovni ljudi i/ili bivši političari, bez plaće (...), no zauzvrat dobivaju kompenzaciju u vidu prestiža, privilegija i društvenih odnosa«, stoji u izvještaju.

Počasni konzul Albanije i počasni konzul Malija u Španjolskoj u međuvremenu su prestali obnašati dužnost počasnih konzula.

U veljači 2020. godine hrvatski mediji su izvijestili da je Republika Hrvatska pokrenula opoziv počasnoga konzula u Barceloni nakon što se saznalo da je katalonska policija pokrenula istragu koju smo opisali gore.

No, Bárcena San José danas je službeno i dalje počasni konzul Republike Hrvatske u Barceloni, a hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nije odgovorilo Oštru na pitanje u kojoj je fazi procedura opoziva. S druge strane, glasnogovornik predsjednika Zorana Milanovića kratko je odgovorio Oštru da je status počasnoga konzula Bárcene San Joséa »u razmatranju«.

Bárcena San José rekao je da je sam prije dvije godine obavijestio hrvatsko Ministarstvo i predsjednika države o toj istrazi u kojoj je, kaže, osumnjičenih »više od 40 tvrtki i osoba« te da s tim osobama i tvrtkama nije imao poslovne odnose. U pismenom odgovoru na pitanja Oštra koje je dostavio španjolskom partneru s međunarodnog istraživanja Diplomati iz sjene, objasnio je da je uvijek »uživao povjerenje Ministarstva i Predsjedništva jer postoji presumpcija nevinosti«.

»Smjena konzula je vrlo brza stvar, donošenje odluke i njezino provođenje je stvar koja traje do 24 sata«, napomenuo je.

Uz to, u studenom prošle godine ministru Gordanu Grliću Radmanu, tijekom njegova posjeta Barceloni, rekao je kako je njegova misija završila i da potraže drugoga kandidata za počasnoga konzula s obzirom na to da mu je radni staž dug te da nema financijske potpore za njegovo mjesto.

»Nakon više od 20 godina služenja mojoj cijenjenoj Hrvatskoj, smatrao sam da je dosta«, napisao je. O tome je prošli mjesec obavijestio predsjednika Milanovića i kazao kako će, ako ne bude službene odluke, dužnost nastaviti obnašati još do kraja godine. »A 31. prosinca definitivno ću zaključiti svoju misiju počasnoga konzula«, najavio je Bárcena San José.

Milanovićev glasnogovornik nije htio potvrditi ni komentirati da je predsjednik primio tu obavijest od počasnog konzula.


U istraživanju ove priče sudjelovao je Jesús G. Albalat (El Periódico).