Hrvatska gubi više od 180 milijuna dolara poreza na godinu

Anja Vladisavljević

Prema izvještaju organizacije Tax Justice Network, zbog zloupotreba u poreznom sustavu zemlje diljem svijeta gube stotine milijardi dolara poreza godišnje, a Hrvatska više od 180 milijuna dolara

Foto: Fabrice Parchet/Unsplash

»Države diljem svijeta gube 483 milijarde dolara poreza na godinu zbog globalnih poreznih zloupotreba multinacionalnih korporacija i bogatih pojedinaca«, zaključila je nevladina organizacija Mreža za poreznu pravdu (Tax Justice Network, TJN) u nedavno objavljenom izvještaju The State of Tax Justice 2021. Taj je iznos dovoljan za potpuno cijepljenje svjetske populacije protiv COVID-a 19, i to više od tri puta.

Hrvatska zbog zloupotreba u globalnom poreznom sustavu svake godine izgubi 183,8 milijuna dolara poreza, što je 5,68 posto državnog proračuna za zdravstvo. Prema prošlogodišnjem izvještaju, procjena je bila da Hrvatska gubi više od 31 milijun dolara poreza na godinu.

TJN je za Oštro objasnio kako velika razlika u iznosima poreznih gubitaka iz 2020. i 2021. godine »gotovo u cjelini proizlazi iz povećanja gubitaka zbog zloupotrebe poreza na dobit – koji su skočili s 12 milijuna dolara na 164 milijuna«. U manjem djelu na povećanje su utjecali nalazi da je povećano premještanje dobiti u druge jurisdikcije Hrvatskoj naštetilo više nego što su podaci ranije pokazivali.

TJN u ovogodišnjem izvještaju procjenjuje da je ukupan iznos bogatstva koje hrvatski državljani čuvaju u poreznim oazama 1,1 milijarda dolara.

Izvještaj pokazuje kako je mala skupina bogatih zemalja OECD-a koje kontroliraju globalna porezana pravila odgovorna za većinu poreznih gubitaka koje trpi ostatak svijeta, dok su zemlje s nižim prihodima najteže pogođene takvim zloupotrebama.

U izvješću se navodi kako su do ukupnog iznosa došli na temelju podataka koje su multinacionalne korporacije same prijavile i bankarskih podataka koje su prikupile vlade. Miroslav Palanský iz TJN-a rekao je da brojke predstavljaju »vrh sante leda« i da su stvarni gubici mnogo veći.

Hrvatska zbog zloupotreba u globalnom poreznom sustavu svake godine izgubi 183,8 milijuna dolara poreza, što je 5,68 posto državnog proračuna za zdravstvo.

Unatoč tome što se OECD obavezao poduzeti mjere za suzbijanje globalnih poreznih zloupotreba, u izvještaju TJN-a tvrdi se da su njegove članice odgovorne za 378 milijardi dolara poreznih gubitaka, odnosno čak 78 posto.

Ujedinjeno Kraljevstvo se ističe kao »daleko najveći svjetski pokretač globalne porezne zloupotrebe«. To se odvija putem koji čine britanski prekomorski teritoriji poput Kajmanskih otoka, britanskih krunskih posjeda poput Jerseyja i londonskog Cityja.

Od spomenutih 483 milijarde dolara poreznih gubitaka na svjetskoj razini, 312 milijardi dolara posljedica su prekogranične zloupotrebe poreza na dobit multinacionalnih korporacija, a 171 milijarda dolara gubitka čine offshore-porezne zloupotrebe stranih bogatih pojedinaca.

I nedavno objavljivanje Pandorinih dokumenata, stoji u izvještaju, još je jednom potvrdilo da financijska tajna ostaje ključna značajka offshore-poslovanja: »Tajnovite jurisdikcije – zemlje koje pružaju mogućnosti nerezidentima da sakriju svoj identitet i svoje bogatstvo od vladavine prava – privlače sve više financijske imovine u vlasništvu bogatih pojedinaca«.

U ožujku ove godine TJN je objavio Indeks poreznih oaza, odnosno rang-listu jurisdikcija koje multinacionalnim korporacijama najviše pomažu pri utaji poreza. Na samom se vrhu nalaze prekomorski teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva – Britanski Djevičanski Otoci, Kajmanski otoci i Bermuda, a slijede ih Nizozemska, Švicarska i Luksemburg. Hrvatska je na 53. mjestu.

Kako bi se stalo na kraj poreznim prijevarama, TJN predlaže da pravila o međunarodnom porezu umjesto OECD-a donosi UN, koji bi trebao donijeti i vlastitu konvenciju o porezima.

Zbog specifične situacije u kojoj se cijeli svijet našao prošle godine predlaže se i da vlade uvedu oporezivanje viška dobiti za multinacionalne korporacije koje su taj višak ostvarile tijekom pandemije koronavirusa. Jedno od predloženih rješenja je i porez na bogatstvo s visokom stopom oporezivanja za offshore-imovinu u netransparentnom vlasništvu.