Međunarodna misija za slobodu medija upozorila na prijetnje novinarima u Hrvatskoj
Oštro
—
Od siječnja 2024. godine, Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF) u Hrvatskoj je zabilježio 31 napad na novinare i medije. Oko 67 posto incidenata uključivalo je verbalne napade, dok se približno 41 posto slučajeva odnosilo na zastrašivanje.
Ilustracija: Nikita Kotrelev / Pexels
U razdoblju od 19. do 21. svibnja, organizacije uključene u inicijativu Media Freedom Rapid Response (MFRR) provele su u Zagrebu misiju za slobodu medija čiji je cilj bio ukazati na izvješće njihove promatračke misije – ali i naglasiti hitnu potrebu da Hrvatska u potpunosti provede europsku direktivu o SLAPP tužbama i osigura učinkovitu primjenu Europskog akta o slobodi medija (EMFA).
MFRR – inače projekt koji bilježi, nadzire i upozorava na slučajeve kršenja slobode medija – u izvješću »Prekarnost i politički pritisci: suočavanje s izazovima koji narušavaju slobodu medija u Hrvatskoj« naglašava da je ključno rješavati pravne prijetnje novinarima; uključujući kazneno djelo klevete, ograničenja u transparentnosti pravosuđa, slabu radnu zaštitu te pravilnu i pravodobnu primjenu EMFA-e.
Delegacija će tijekom posjeta Zagrebu procijeniti stanje slobode medija u Hrvatskoj, razmotriti napredak u provedbi preporuka iz izvješća te evaluirati reakciju države na slučajeve kršenja medijskih prava.
-
Ključni nalazi izvješća iz veljače, koje je povod misije u Hrvatskoj, pokazali su da hrvatski Zakon o medijima zahtijeva sveobuhvatnu reformu kako bi se uskladio s europskim standardima – naročito po pitanjima neovisnosti javnog medijskog servisa, uredničke neovisnosti, te povećane transparentnosti vlasništva nad medijima i reguliranja prakse državnog oglašavanja.
Kao glavni problemi u Hrvatskoj istaknuti su:
visoka učestalost SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti) kao alata za zastrašivanje i ušutkavanje istraživačkih novinara,
prijetnje; uključujući verbalno i fizičko uznemiravanje, klevetničke kampanje i financijsku nesigurnost (pri čemu su novinarke posebno ranjive zbog rodno uvjetovanih prijetnji),
ograničen pristup informacijama, što je dodatno pogoršano nedavnim uvođenjem novog kaznenog djela kojim se kažnjava otkrivanje pravosudnih informacija,
uplitanje politike u uređivačku politiku javog medijskog servisa; uključujući otpuštanje novinara kritičnih prema Vladi i promicanje sadržaja koji idu u prilog vladajućoj stranci.
Prema interaktivnoj karti Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF) u kojoj su zabilježeni slučajevi kršenja slobode medija na području Europe, od siječnja 2024. do 16. svibnja 2025. godine u Hrvatskoj je zabilježen 31 slučaj povrede slobode medija protiv 39 novinara i medijskih djelatnika. Većina incidenata, čak njih 67 posto, uključivala je verbalne napade, dok se gotovo 41 posto slučajeva odnosilo na zastrašivanje.
Tri incidenta bila su povezana s izvještavanjem o izborima, a njih pet s ekološkim temama. Posljednji slučaj zabilježen je 10. svibnja 2025., kada su novinarka i snimatelj Nove TV napadnuti dok su izvještavali o uzurpaciji i ekocidu državnog zemljišta uz rijeku Unu.