Hrvatska na putu prema OECD-u provodi reforme
Posljednje Ekonomsko izvješće OECD-a pokazalo je da Hrvatska i dalje u mnogim aspektima zaostaje za prosjekom ostalih država članica, ali i da se približava njihovom životnom standardu – djelomično zahvaljujući provedenim reformama.
Autorica: Ema Grgić
Izvor: Vlada Republike Hrvatske
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kojoj je Hrvatska u procesu pristupanja od lipnja 2022. godine, objavila je 30. siječnja Ekonomsko izvješće o Hrvatskoj. Istoga dana SDP je na svojoj službenoj stranici pod naslovom »Bježančević: Plenković u 10 godina nije proveo nijednu reformu« objavio da pozdravljaju izvješće jer je u njemu »detektirano sve na što već godinama upozoravaju« te »da je njegova ključna poruka da Andrej Plenković u deset godina koliko vodi Vladu nije proveo nijednu reformu«.
Ovu vijest podijelili su i hrvatski mediji poput Dnevnika, Jutarnjeg lista, N1, tportala i 24sata, navodeći pritom Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju (Hina) kao izvor.
Izvješće OECD-a kroz 4 ključne teme – fiskalnu održivost, stanovanje, klimatski neutralno gospodarstvo te demografiju – analizira položaj Hrvatske u odnosu na ostale države članice, navodi koje je akcije Hrvatska poduzela u odnosu na preporuke iz izvješća iz 2023. godine, ali i daje smjernice za daljnji rad.
Od 4 teme razrađene u izvješću, Hrvatska najmanji pomak bilježi po pitanju klimatske tranzicije. Iako je klimatska politika uvelike usklađena sa zakonodavstvom Europske unije, OECD ističe kako Hrvatska nije poduzela značajne mjere u odnosu na preporuke iz 2023. godine, zbog čega i dalje zaostaje za njihovim prosjecima.
Hrvatska, primjerice, ima veće emisije plinova i manje energetski učinkovite zgrade od većine zemalja OECD-a, dok se po korištenju solarne energije i prelasku na električna vozila nalazi među najgore rangiranima u EU. Za smanjenje emisija u prometnom sektoru izvješće naglašava potrebu za većim oslanjanjem na održive oblike prijevoza, poput javnog prijevoza, pješačenja i bicikliranja. Međutim, u Hrvatskoj je zabilježen suprotan trend jer osim što se prosječan broj vozila po stanovniku gotovo udvostručio u odnosu na 2014. godinu, podaci pokazuju da se u Hrvatskoj vožnja javnim prijevoznim sredstvima smanjuje – a osobnim automobilima povećava.
Klimatska tranzicija nije jedino područje unutar kojeg Hrvatska ne zadovoljava standard OECD-a. Analizirajući fiskalnu održivost, u Izvješću stoji kako je inflacija, iako je usporila, i dalje viša nego u većini ostalih zemalja eurozone. Također, čak 92 posto ispitanika smatra korupciju široko raširenom, dok prosjek EU iznosi 69 posto.
Veliki broj praznih nekretnina te nekretnina za kratkoročni najam doveli su do porasta cijena nekretnina te ograničili stambeni fond, zaključak je analize stanovanja. Od 2015. do 2025. godine, cijene nekretnina porasle su za gotovo 66 posto, dok je OECD-ov prosjek 34 posto.
Unutar teme stanovanja, Hrvatska se nalazi ispod OECD-ovog prosjeka po postotku stanovništva koji živi u subvencioniranim stanovima za najam, razvijenosti socijalnog i priuštivog najma te novčanom iznosu i postotku kućanstava koji primaju naknadu za troškove stanovanja.
Međutim, sam udio takvih stanova u Hrvatskoj vrlo je ograničen. OECD manjak subvencioniranih stanova za najam objašnjava velikim brojem kućanstava koja posjeduju nekretnine zahvaljujući otkupu stanova iz društvenog vlasništva početkom 1990-ih – čak 84 posto 2024. godine u usporedbi s OECD-ovih 45 posto i 54 posto EU. S druge strane, izvješće navodi da je prije pet godina svega 1,4 posto stambenog fonda bilo u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, koje su u pravilu odgovorne za osiguravanje socijalnih i pristupačnih stanova za najam. To je znatno ispod prosjeka OECD-a (7,1 %) i Europske unije (8 %).
Hrvatska zaostaje za prosjecima i u mnogim demografskim aspektima. Osim smanjenja broja stanovništva i njegovo brzo starenje, starija populacija suočava se s većim zdravstvenim izazovima u odnosu na prosjek OECD-a.
Doktora opće prakse i medicinskih sestara je također manje od prosjeka – jednako kao i njegovatelja dugotrajne skrbi kojih je 2021. godine u Hrvatskoj na tisuću stanovnika starijih od 65 godina bilo dvoje, što je znatno niže od OECD-ovog prosjeka (57 njegovatelja na tisuću stanovnika). I zaposlenost je ispod prosjeka, s time da žene u prosjeku provode 20 sati tjedno više od muškaraca radeći neplaćene poslove, predstavljajući time najveći raskorak u odnosu na Europu.
»Hrvatska je na dobrom putu«
Usprkos svemu navedenom, u izvješću je istaknuto da Hrvatska nastavlja s približavanjem OECD-ovom životnom standardu. To je potvrdio i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann, kada je u intervjuu za Dnevnik HRT-a rekao da je Hrvatska na dobrom putu, navodeći kao primjere napredovanje u rastu prihoda i životnog standarda te porast usklađenosti BDP-a s OECD-ovim standardom. Takvi dosezi rezultirali su time da je 20 od 25 odbora za mjere OECD-a izdalo pozitivno službeno mišljenje za nastavak pristupnog procesa Hrvatske OECD-u, istaknuo je Cormann.
Približavanje OECD-ovom životnom standardu odvija se, kako stoji u ovogodišnjem Izvješću, zahvaljujući EU fondovima, prelasku na euro i ulasku u Schengen – ali i reformama koje se provode unutar navedena 4 područja. Samo od prethodnog Izvješća iz 2023. godine, Hrvatska je usvojila i provodi nekolicinu reformi.
Za »osiguravanje otpornog rasta« hrvatska Vlada je tijekom prethodne dvije godine usvojila strateški okvir za razvoj tržišta te donijela zakone o upravljanju tvrtkama u vlasništvu države, lobiranju i zaštiti zviždača.
Kako bi riješila stambene probleme, u ožujku prošle godine Vlada je donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. Plan uključuje mjere poput povrata poreza mlađima od 45 godina za kupovinu ili gradnju prve nekretnine, gradnju nekretnina unutar programa društveno poticajne stanogradnje (POS) te aktivaciju praznih stanova unutar programa priuštivog najma.
Dok su ove reforme zasad samo usvojene, one u poreznom i mirovinskom sustavu krenule su sa svojom primjenom tijekom prošle godine. Hrvatska je tako izmijenila granice poreznih stopa, porez na dohodak sada određuju jedinice lokalne samouprave te je uvedeno porezno oslobođenje za povratnike. Također, uveden je porez na nekretnine kao zamjena za porez na kuće za odmor.
S druge strane, prošlogodišnjim novim zakonom o mirovinskom osiguranju, povećan je dodani staž za svako rođeno/posvojeno dijete, uveden je godišnji dodatak na mirovinu, ukinuta je penalizacija za prijevremeno umirovljenje te se redefinirala bonifikacija za kasnije umirovljenje.
Nedostaje »ključna« riječ
Iako SDP tvrdi kako je ključna poruka Izvješća »da Andrej Plenković u deset godina koliko vodi Vladu nije proveo nijednu reformu«, isti dokument navodi nekoliko reformi koje je Hrvatska usvojila i provela samo od 2023. godine.
Također, dok naslov »Bježančević: Plenković u 10 godina nije proveo nijednu reformu« implicira da je to izjava stranačke kolegice Sanje Bježančević, njezin stvarni citat glasi: »Pitanje je koliko Hrvatska ispunjava uvjete za ulaz u OECD jer nije provela reforme koje su se od nje očekivale.«
Bježančević je za Raskrinkavanje pojasnila da je objavljeni tekst preuzet od Hine te da »SDP nije intervenirao u sadržaj vijesti, s ciljem očuvanja uređivačke i profesionalne neovisnosti same novinske agencije.« Međutim, dodala je da je točno da navedeni citat iz SDP-ovog, ali i Hininog naslova ne odgovara u potpunosti onome što je izjavila.
Referirajući se tada na izjavu kolegice Ivane Kekin da nije provedena niti jedna ključna reforma, Bježančević je istaknula kako je Hina, a posljedično i SDP prenio izjavu bez riječi »ključna«. Ovakav naslov, kojemu je svrha privući pozornost čitatelja, a koji nema uporište u tekstu na koji se odnosi, prema metodologiji Raskrinkavanja dobiva ocjenu »klikbejt«.
»Klikbejt«
Objava čiji naslov nema uporište u tekstu na koji se odnosi. Svrha mu je privući pozornost čitatelja senzacionalnističkim naslovom o sadržaju – kojeg nema u članku.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Ovaj je sadržaj sufinancirao Grad Zagreb u sklopu projekta »Povećanje pluralizma tema«.