Gradonačelnici ‘zaboravili’ prijaviti tisuće četvornih metara nekretnina

Ema Grgić, Matea Grgin
_

U novoj fazi Detektora imovine provjerile smo imovinu 27 gradonačelnika koje su čitatelji izabrali putem aplikacije »Kolo sreće« te pronašle 52 neprijavljene nekretnine i četiri neprijavljena poslovna subjekta.

S prosječnom plaćom od 4890 eura, gradski čelnici u imovinskim karticama navode i druge izvore prihoda, a među prijavljenom imovinom koju su pregledale novinarke Oštra našle su se i kuće i oranice.

U novoj fazi projekta Detektor imovine provjerile smo što posjeduje 27 gradonačelnika i gradonačelnica koje su naši čitatelji odabrali putem aplikacije »Kolo sreće« ili nam sami predložili da ih provjerimo.

Istražile smo njihovu imovinu te otkrile 52 neprijavljene nekretnine i sedam neprijavljenih ili pogrešno unesenih poslovnih subjekata, dok šest gradonačelnika nije prijavilo da se nalaze na funkcijama u udrugama i organizacijama.

Kuće, šume, industrijski pogoni

Od 218 nekretnina koje smo provjerile, njih čak 52, odnosno gotovo 24 posto, gradonačelnici nisu prijavili.

Po količini neprijavljene imovine prednjači Dragica Ratković, gradonačelnica Varaždinskih Toplica, koja u imovinsku karticu nije upisala čak 32 nekretnine – jednu vlastitu te 31 koja pripada njezinu suprugu. Među njima se nalazi kompleks od pet manjih kuća s okućnicom u Varaždinskim Toplicama kupljenih u razdoblju od 2020. do 2024. godine, četiri pašnjaka u Novom Marofu, koji se prostiru na više od 15.000 četvornih metara, te gotovo dva milijuna ‘kvadrata’ šume u Gorskom kotaru.

Sve navedeno – uz zemljišta i pogone tvrtki za preradu i proizvodnju proizvoda od drva Meritum Nova i BOR te tvrtke za rezanje i obradu kamena Granikam, koji se ukupno prostiru na više od 70.000 četvornih metara – Ratković je kupio u te četiri godine bez podizanja kredita, a njegova supruga propustila ih je prijaviti. Inače, ukupni prijavljeni prihodi supružnika Ratković prema imovinskoj kartici gradonačelnice do 2023. godine nisu rasli iznad 3200 eura, a štednju nisu imali do 2024.

U odgovoru na upit Oštra Dragica Ratković napomenula je da je većina neprijavljenih nekretnina »evidentirana kao dugotrajna imovina obrta Stolarija i pilana Ratković (...) i vodi se u poslovnim knjigama obrta«. Za osam od 32 neprijavljene nekretnine koje su pronašle novinarke Oštra kazala je kako je »došlo do propusta u unosu odnosno ažuriranju podataka« te da će ih provjeriti i po potrebi ispraviti.

Profesorica Maja Bukovac Puvača, predstojnica Katedre građanskog prava Pravnog fakulteta u Rijeci, za Oštro je objasnila da Zakon o obrtu definira obrt kao samostalno i trajno obavljanje gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba, odnosno obrtnika.

»Obrt nije pravna osoba i sva prava i obveze u vezi s njegovim poslovanjem stječe obrtnik, fizička osoba«, rekla je Bukovac Puvača te dodala da prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, »vlasništvo mogu stjecati isključivo pravni subjekti, a to su fizičke i pravne osobe«.

Prema zaključku profesorice, obrt je entitet koji nema pravne sposobnosti, a »upravo to što nema pravne sposobnosti temeljna je razlika obrta u odnosu na trgovačka društva, koja mogu obavljati gospodarsku djelatnost, ali je njihova imovina odvojena od imovine njihovih članova«.

Iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa također su nam potvrdili da predmetne nekretnine trebaju biti upisane u imovinsku karticu gradonačelnice.

»Ako je suprug obveznice vlasnik ili suvlasnik predmetnih nekretnina, obveznica ih je dužna prijaviti u svojoj imovinskoj kartici kao imovinu bračnog druga, neovisno o tome što su nekretnine evidentirane kao dugotrajna imovina obrta, odnosno služe obavljanju obrtne djelatnosti«, stoji u odgovoru.

Na ponovljeni upit Oštra Ratković je odgovorila kako ne dovodi u pitanje pravnu osobnost obrta i njegovu neodvojivost od obrtnika, no da je bitno napomenuti kako se obrt njezina supruga »nalazi u sustavu poreza na dobit, a ne poreza na dohodak te vodi poslovne knjige prema sustavu dvojnoga knjigovodstva«.

»Riječ je o poreznom i računovodstvenom režimu u kojem se poslovna imovina, obveze, prihodi i rashodi evidentiraju prema pravilima koja se u bitnim elementima primjenjuju i na trgovačka društva«, dodala je.

Profesorica Bukovac Puvača za Oštro je kazala da porezni tretman obrta ne čini obrt pravnom osobom. »I dalje je porezni obveznik obrtnik, fizička osoba. (...) I dalje je to imovina obrtnika, on je njezin vlasnik a ne obrt, bez obzira kako se računovodstveno prikazuje, odnosno vodi u poslovnim knjigama«, zaključila je.

‘Zaboravljene’ nekretnine

Osim Ratković, nekretnine nije prijavilo još devet gradonačelnika. Riječ je uglavnom o naslijeđenim ili kupljenim pašnjacima i oranicama ukupne površine veće od 45.000 četvornih metara.

Dugoselski Nenad Panian tako nije prijavio suvlasništvo nad 1423 četvorna metra građevinskog zemljišta u Svetom Ivanu kod Poreča. Za Oštro je rekao da je do propusta došlo jer je podatke unosio iz izdane građevinske dozvole, bez provjere zemljišnoknjižnih izvadaka, ali je dodao kako će ih unijeti pri sljedećem podnošenju imovinske kartice.

Damir Juzbašić, gradonačelnik Županje, nije naveo suprugin pašnjak od 186 četvornih metara kod Zadra, koji je kupila 2023. godine. Za Oštro je objasnio da je riječ o ranijem stanju lokacije na kojoj se danas nalazi stan u suvlasništvu njegove supruge. Izgradnjom građevine formiran je novi zemljišnoknjižni uložak, dok je prethodni, koji obuhvaća i pašnjak i put od 186 četvornih metara, prema njegovim riječima, trebao biti brisan, što vjerojatno zbog neažurnosti zemljišnoknjižnog odjela nije učinjeno. »U svakom slučaju, ne postoje dvije nekretnine, nego jedna, koja je prijavljena kako vidite u imovinskoj kartici«, poručio je Juzbašić.

Grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Pavičić nije prijavio 5528 četvornih metara suprugina voćnjaka u Grubišnom Polju, koji je kupila tijekom 2020. i 2021. godine. Za Oštro je odgovorio da je za navedene nekretnine nakon upita podnio ispravak imovinske kartice.

Željko Tomljanović, čelnik Senja, nije prijavio suvlasništvo nad 425 četvornih metara lokalnog zemljišta, dok novigradski Anteo Milos nije prijavio suvlasništvo nad naslijeđenih 90 četvornih metara oranice i neplodnog zemljišta u Lovrečici kod Umaga.

Tomljanović je za Oštro objasnio da je riječ o nekretnini koja je vezana uz prijavljeno zemljište, a koje se sastoji od više katastarskih čestica, koje su dio pripremnih radnji formiranja jedinstvene čestice za provedbu etažnog elaborata. Nakon završetka tog postupka, nekretnina će biti odgovarajuće upisana, poručio je.

Milos je odgovorio da se dogodio propust jer naslijeđene nekretnine nisu u njegovu posjedu, ne zna gdje se točno nalaze i nikad ih nije koristio. Dodao je kako će ih upisati u imovinsku karticu.

Goran Bukovac, gradonačelnik Otočca, u svojoj imovinskoj kartici nije prijavio supruginih 1404 četvorna metra zemljišta, smještenih uz već prijavljeni gospodarski objekt u istom gradu. Nakon upita Oštra, ispravio je svoju imovinsku karticu.

Gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija nije naveo gotovo 35.000 'kvadrata' naslijeđenog pašnjaka u Ključu kod Drniša. Kao razlog je naveo da suvlasnički udjeli predstavljaju formalni upis bez stvarnog prava na navedenim nekretninama. Naveo je da je »u diobi s drugim suvlasnicima vršio diobu, odnosno razvrgnuće suvlasničke zajednice, koje nije provedeno kroz zemljišne knjige« te poručio da je u imovinsku karticu upisao sve nekretnine kojih je vlasnik ili suvlasnik.

Solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević nije prijavio suvlasništvo nad 155 'kvadrata' dvorišta koje se nalazi uz dvije naslijeđene kuće u njegovu gradu, dok je kaštelski Denis Ivanović u svojoj imovinskoj kartici izostavio 26 četvornih metara pristupnog puta u Kaštel Gomilici, čiji je suvlasnik. Ivanović je za Oštro rekao kako je taj dio zaboravio unijeti, a Ninčević nije odgovorio na upit.

Osim neprijavljenih nekretnina, kod 11 gradonačelnika pronašle smo 20 pogrešno prijavljenih podataka o površini, vrsti vlasništva ili načinu stjecanja nekretnine.

Neprijavljene tvrtke, obrt i funkcije

Deset gradonačelnika prijavilo je poslovne udjele, tvrtke ili obiteljsko poljoprivredna gospodarstva u svom vlasništvu ili u vlasništvu njihovih supružnika. Njih četvero – Dragica Ratković, Goran Bukovac, Nenad Panian i Zlatko Pavičić – pogrešno su naveli ili uopće nisu prijavili poslovne subjekte.

Pavičić tako u imovinskoj kartici nigdje nije naveo da je njegova supruga vlasnica tvrtke za savjetovanje Zeli, koju je osnovala 2021. godine, dok Bukovac nije prijavio suprugin obrt za sportsku poduku, koji je otvorila početkom prošle godine. Obojica su za Oštro odgovorila kako su nastavno na naš upit ispravili i dopunili imovinske kartice, što je u Bukovčevom slučaju već vidljivo i na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Ratković je, pak, izostavila dvije suprugove tvrtke – Dušak i Lipa. Lipa je bila upisana u gradonačelničinu imovinsku karticu sve do 2023. godine, no iako je i dalje u vlasništvu njezina supruga, od tada ne prijavljuje ni nju ni obrt Stolarija i pilana Ratković – glavni izvor prihoda njezina supruga te njezino bivše radno mjesto. Dušak nikad nije bio upisan u imovinsku karticu iako je u Ratkovićevu vlasništvu od 2023. godine.

Inače, Lipa je tek prva od četiri tvrtke čiju je imovinu suprug Dragice Ratković kupio nakon objave stečaja. Lipu je preuzeo 2015. godine, a dvije godine kasnije isto se dogodilo još jednoj pilani iz Novog Marofa – Boru. Ratković je pobijedio zagrebačku tvrtku u nadmetanju za Bor ponudom od devet milijuna kuna, za što je dobio sedam katastarskih čestica površine veće od 60.000 četvornih metara te industrijske zgrade.

Ratković je kupio i nekretnine istarske pilane Meritum Nova, koja je u stečaj otišla 2021. godine, te Granikama, kojemu se isto dogodilo 2024. godine. Od navedenih tvrtki posluje još samo Lipa.

O neprijavljenim tvrtkama Ratković je u odgovoru na upit Oštra rekla da je Lipa bila navedena u ranijim imovinskim karticama, ali kako ne može pouzdano utvrditi zašto je nema u novijima. Dušak pritom nije spomenula. Za suprugov obrt rekla je da je za način na koji je evidentran u pojedinim karticama »potrebno razlikovati podatak o obavljanju djelatnosti od podataka o pojedinoj imovini koja se vodi u poslovnim knjigama obrta«.

Predsjedničke i potpredsjedničke funkcije u udrugama i organizacijama nije prijavilo šest gradonačelnika – Neven Bosilj, Marin Gregorović, Krešimir Kašuba, Javor Bojan Leš, Anteo Milos i Emil Nimčević. U odgovorima za Oštro naveli su razloge poput pogrešnog razumijevanja opsega obaveze prijave funkcija poput predsjednika ili potpredsjednika udruge ili organizacije, zato što su funkciju smetnuli s uma ili jer je nisu doživljavali kao zasebnu dužnost s obzirom na to da je obnašaju u sklopu posla i aktivnosti koje imaju kao gradonačelnici.

Leš i Kašuba su nakon Oštrova upita već ispravili svoje imovinske kartice.

Inače, Povjerenstvo je dosad novčano kaznilo Javora Bojana Leša (2020. i 2025.) te Dalibora Ninčevića zbog propusta u prijavi ili nesrazmjeru prijavljene imovine, Mirka Dusparu zbog primanja dodatne naknade te Damira Juzbašića zbog neprijavljenog obrta i upravljačke funkcije u njemu.

U vezi s rezultatima istraživanja novinarki Oštra, iz Povjerenstva su odgovorili da će »u svim navedenim slučajevima provesti postupak redovite provjere imovinskih kartica predmetnih obveznika«.