Kinezi na gotovo godinu dana zaglavili u hrvatskom zatvoru

Mašenjka Bačić, Uroš Škerl Kramberger

–

Dvojica kineska građanina provela su gotovo godinu dana u hrvatskom zatvoru nakon što je Kina putem Interpola za njima raspisala crvenu tjeralicu. Na kraju nisu bili izručeni Kini, a brat jednog od njih tvrdi da su sva trojica žrtve kineske političke represije.

Ilustracija: ICIJ

Mrazno je jutro 18. siječnja 2021. godine na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Macelj. U 5.48 sati dolazi Volkswagen Passat slovenskih tablica. Provedenom provjerom policijski službenici utvrđuju da su u automobilu dvojica kineskih građana za kojima je »od strane Interpola Kine raspisana međunarodna potraga sa mjerom ‘UHITITI’«. 

Dopis Interpola Zagreb, koji je dobio Oštro, navodi da osobe treba kriminalistički obraditi te prepratiti nadležnom sucu istrage radi određivanja ekstradicijskog pritvora, a radi počinjenja kaznenog djela »Kriminalna organizacija/ udruženja/ grupa« iz članka 294. Kaznenog zakona Kine.

U 13 sati slijedi uhićenje. U 14.55 dolazi prevoditelj za kineski jezik te ih upoznaje s razlozima uhićenja i objašnjava njihova prava. Time počinje gotovo jednogodišnji zatvor za dvojicu kineskih državljanina koji će završiti njihovim oslobađanjem.

Oštrovo istraživanje je dio internacionalnog projekta China Targets predvođenog Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ) u kojem je sudjelovalo 43 medija iz 30 država. Oštro je s kolegama iz brojnih zemalja istražio slučajeve transnacionalne represije (transnational repression, TNR), koja je relativno česta u nekim zapadnim zemljama, gdje žive dijaspore kineskih državljana i pojedinih protjerivanih grupa (Tibetanci, Ujguri, politički disidenti iz Hong Konga).

Jedan od načina izvođenja TNR-a je i zloupotreba crvenih tjeralica koje u okviru Interpolova sustava izdaje NR Kina. Međunarodna istraga temeljena na više od 100 intervjua s osobama koje sada žive u 23 države pokazala je kako je kineska zloupotreba Interpola dio organiziranih napora da se ušutka i prisili svatko koga Komunistička partija Kine smatra prijetnjom svojoj vladavini, uključujući one koji više nisu na kineskom tlu. Kineske vlasti također koriste nadzor, hakiranje, zapljenu financijske imovine, zastrašivanje članova obitelji u Kini i druge mjere da bi neutralizirale kritičare režima izvan svojih granica.

Oštrovi su novinari u Hrvatskoj pronašli dva slučaja zatvaranja kineskih državljana, inače vlasnika tvrtki u Sloveniji, zbog crvene tjeralice. Kaznena djela koja im je kineska država stavila na teret nismo uspjeli ni potvrditi ni opovrgnuti. Izvori dostupni putem interneta pod kontrolom su kineskih vlasti, a razdoblje za djela koja im se stavljaju na teret sežu do 1997. godine. No putem dokumenata i intervjua rekonstruirali smo okolnosti sudskog postupka te utvrdili sličnosti s drugim slučajevima transnacionalne represije koju provodi NR Kina.

Zaustavljeni na granici

Kineski poduzetnici Sun Bocheng i NN (ime i prezime potonjeg ne navodimo radi njegove sigurnosti) u našu su regiju navodno došli u listopadu 2020. godine, kad su prvo stigli u Maribor, gdje su obojica putem slovenskih posrednika postali vlasnici dviju tvrtki. Već je ranije tamo došao Bochengov brat Sun Jinliang. Na samom početku sljedeće godine Bocheng i NN su otišli u Hrvatsku, navodno zbog poslovnih razloga. Tako tvrdi Sun Jinliang, s kojim su putem videopoziva razgovarali novinari Oštra.

Dok su poduzetnici boravili u Hrvatskoj, 13. siječnja 2021. godine Kina je za njima raspisala crvene tjeralice na temelju kojih su pet dana kasnije uhićeni na graničnom prijelazu Macelj te odvedeni u zatvor radi izručenja. 

Crvena tjeralica za Sun Bochenga. Fotografija: Oštro, dokumenti sa Županijskog suda u Zagrebu.

Prema obje crvene tjeralice, vlasti u kineskoj provinciji Jiangxi pokrenule su u svibnju 2020. godine istragu protiv Sun Bochenga, Sun Jinlianga, NN-a i još 50 ljudi zbog sumnje da su od travnja 1997. do svibnja 2020. godine organizirali, vodili i sudjelovali u organizaciji kriminalnog sindikata. Ta je skupina navodno počinila velik broj kaznenih djela u gradu Nanchang, koja su rezultirala s tri smrti, tri teške tjelesne ozljede, 10 lakših tjelesnih ozljeda te ilegalnim profitom u visini od pet milijuna kineskih juana (oko 630.000 eura). 

Nakon što su 18. siječnja uhićeni u Hrvatskoj te sljedećeg dana izvedeni pred suca istrage, obojica Kineza odlučila su se braniti šutnjom te su ponudila jamčevinu u iznosu od 500.000 eura da se brane sa slobode. Hrvatski sud ipak ih je odlučio zadržati u zatvoru do odluke o izručenju zbog opasnosti od bijega.

Deset dana kasnije Kina je zatražila produljenje njihova pritvora zbog pripreme cjelokupne dokumentacije vezane uz zamolbu za izručenjem, koja je potom dostavljena sudu 23. veljače.
U tom dokumentu na 12 stranica kineske vlasti detaljno su objasnile za što se Sun Bocheng i NN terete. No kako će primijetiti odvjetnici pritvorenih Kineza u svojim podnescima, zamolba je bila napisana na jako lošem hrvatskom jeziku te je sadržavala niz nedosljednosti. 

»Čitajući predmetni zahtjev za izručenje, stječe se dojam da je isti preveden putem Google prevoditelja, a ne putem ovlaštenog sudskog tumača«, stoji u podnesku koji je za NN priložio njegov odvjetnik Šime Matak. Objasnio je i kako zahtjev za izručenje navodi da je njegov klijent pobjegao iz Kine 21. ožujka 2019. godine, a istraga je pokrenuta tek 8. svibnja 2020. godine. »Od čega je točno izručenik bježao 21. ožujka 2019. ako u tom trenutku nije bio predmetom istrage?«, postavio je pitanje Matak u podnesku. 

Uz to, crvene tjeralice Interpola kao datum bijega obojice Kineza navodile su 2018. godinu. U slučaju Sun Bochenga, u crvenoj tjeralici stajalo je da je pobjegao 15. svibnja 2018. godine, a u zahtjevu za izručenje 15. studenog 2018. godine. Kinesko veleposlanstvo u Zagrebu nije odgovorilo na pitanje zašto se u dva dokumenta koje je izdala njihova vlada navode različiti datumi bijega. Ponovili su tek da je Sun Bocheng pobjegao u inozemstvo 2018. godine kako bi izbjegao pravdi.

Izručenje s mogućnošću smrtne kazne

Razlažući razloge za izručenje, Matak je, između ostalog, utvrdio kako je za neka kaznena djela kao što je zločin okupljanja ljudi radi borbe nastupila zastara, dok zločin otvaranja casina, zbog čega ih je Kina također teretila, po hrvatskom zakonu nije zločin, a za zločin namjerne ozljede je NN u Kini već bio procesuiran te je ovaj oslobođen.

Najvažnije, međutim, što su istaknuli odvjetnici obojice bila je činjenica da je za zločin namjerne ozljede za koji su terećeni u Kini propisana smrtna kazna. A Hrvatska kao potpisnica Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava u takvom slučaju ne izručuje strane državljane. Za Mataka je tada postalo jasno da njegov klijent neće biti izručen Kini.

»Republika Hrvatska ima obavezu odbiti izručiti traženu osobu u državu u kojoj postoji ozbiljna opasnost da će navedena osoba biti podvrgnuta smrtnoj kazni i naši sudovi tu obavezu dosljedno izvršavaju«, rekao je Matak za Oštro.

Ipak, Županijski sud u Zagrebu još je jednom zatražio od Kine da dostavi zamolbu za izručenje sastavljenu sukladno zakonu te »s valjanim prijevodom na hrvatski jezik«. Novi kineski zahtjevi stigli su u lipnju 2021. godine, a hrvatski odvjetnici su odgovorili istim argumentima protiv izručenja dodajući kako NR Kina nije iskoristila ni ovu »drugu šansu« da podnese zakonski prihvatljiv zahtjev za izručenje.

U listopadu 2021. godine Županijski sud u Zagrebu donio je rješenje prema kojem je zaključio kako nisu zadovoljene pretpostavke za izručenje kineskih građana Hrvatskoj. Odluku je potvrdio i Vrhovni sud. NN je tako oslobođen u studenom, a Sun Bocheng u prosincu 2021. godine.

Već tijekom postupka i jedan i drugi zatražili su azil u Hrvatskoj, no nisu ga dobili.

Sun Jinliang rekao je hrvatskim novinarima kako njegov brat nije dobio azil jer nije znao hrvatski jezik, no prema hrvatskim zakonima, to nije uvjet za dobivanje međunarodne zaštite. Prema podacima MUP-a, od 2021. do 2024. godine nijednom kineskom državljaninu nije odobren ni azil ni supsidijarna zaštita. Prema dostupnim informacijama, Sun Bocheng je umro nakon godinu dana u Hrvatskoj, a NN-u se izgubio trag. 

Sun Jinliang je nakon vijesti o zatvaranju brata otišao u Kanadu, gdje je i danas. Pokrenuo je udrugu koja okuplja progonjene kineske poduzetnike. Za Oštro je rekao kako je kineska vlada iskoristila njihovo sudjelovanje u prosvjedima u Hong Kongu, koji su trajali od 2019. do 2020. godine,  kao poticaj za  kazneni progon.

Isto je tvrdio i Bochengov suradnik Eric Lee, koji je dok su Sun Bocheng i NN bili u zatvoru pisao hrvatskim vlastima. Naveo je kako su njih dvojica, u vremenu kad su napustili Nanchang i preselili se u Hong Kong, podupirali tamošnje prosvjede te su im davali financijsku podršku.

Oštrov novinar stupio je u kontakt s Ericom Leejem, koji tvrdi da danas živi u Sloveniji. Rekao mu je kako je pismo temeljeno na svjedočenju Sun Bochenga. Novinari Oštra nisu uspjeli neovisno potvrditi ove navode.

Interpol kao alat

ICIJ i njegovi partneri istražili su gotovo 50 slučajeva građana Kine koji su se našli na meti Interpola od 2016. godine. Većina ih je saznala da su traženi nakon što su zaustavljeni na granici. Odvjetnici s kojima je ICIJ pričao tvrde kako je najčešći izgovor zbog kojeg se nađu na crvenoj tjeralici financijski kriminal te da postoji niz diskrepancija kao što su razlike u nalozima za uhićenje i drugih dokumenata te slabi dokazi koji bi potkrijepili optužbe.

Ted Bromund, stručnjak za strateške studije i vještak u pravnim slučajevima koji uključuju Interpolove postupke, rekao je za ICIJ da je Interpol postao središnji dio kineske kampanje transnacionalne represije, vitalni »alat« za pritisak na mete u inozemstvu. 

Po pitanju financijskih doprinosa Interpolu, Kina se nalazi na drugome mjestu, odmah iza SAD-a. Prema podacima iz 2024. godine, za Interpol je izdvojila 13,7 milijuna američkih dolara. Kineska vlada tvrdi da je u posljednjem desetljeću s pomoću Interpola locirala, uhitila i repatrirala najmanje 479 osumnjičenih kriminalaca.

Fotografija: ICIJ

Interpol nema svoje policijske snage te koristi podatke drugih zemalja, bilo da je riječ o demokracijama ili autoritarnim režimima. Dva su tijela koja nadgledaju njegov rad – Radna skupina za obavijesti i difuzije (NDTF) te Komisija za kontrolu Interpolovih dosjea (CCF). Do 2016. godine  Kina je bila među 10 zemalja za koje su postojale žalbe vezane uz crvene tjeralice, koje su među ostalima uložile osobe protiv kojih su te tjeralice bile objavljene. Prema odgovoru slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Kina se ne nalazi na Interpolovu popisu šest zemalja nad kojima se trenutno provode korektivne mjere.  Interpol nije imao komentar.

Radna skupina za obavijesti i difuzije, osnovana 2016. godine, djeluje samo na temelju javno objavljenih podataka te informacija koje im dostavljaju države. »Politički motivirane crvene tjeralice lako se mogu provući«, rekao je za ICIJ Charlie Magri, odvjetnik koji je radio za Komisiju za kontrolu Interpolovih dosjea.

• Dva modela izručenja iz Hrvatske

  Izručenje je u hrvatskom pravu regulirano Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te konvencijama i bilateralnim sporazumima. Ovaj Zakon je iz 2004. godine i »svakako zahtijeva osuvremenjivanje«, rekao je odvjetnik NN-a Šime Matak za Oštro te objasnio kako postoje dva modela za izručenje – jedan koji se temelji na europskom uhidbenom nalogu te klasični postupak izručenja u odnosu na treće države.

  
  »Najvažnija razlika je da je postupak predaje na temelju europskog uhidbenog naloga bitno brži i učinkovitiji, s puno manje manevarskog prostora za traženu osobu. Budući da se cjelokupni model predaje na temelju europskog uhidbenog naloga temelji na uzajamnom povjerenju država članica, razlozi zbog kojih jedna država članica može odbiti nalog su iznimno ograničeni. Nasuprot tome, kod klasičnog izručenja država koja pruža međunarodnu pravnu pomoć utvrđuje puno više činjenica i ispituje više okolnosti te su razlozi za odbijanje zahtjeva bitno širi«, rekao je Matak. Hrvatske sudbene vlasti predmetima izručenja pristupaju vrlo ozbiljno što, prema Mataku  »znači da vrlo temeljito ispituju najprije udovoljava li zahtjev za izručenje formalno svim uvjetima propisanima Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, pa tako i jesu li zahtjevu za izručenje priloženi dokazi za osnovanu sumnju, a zatim i postoji li realno predvidiva opasnost da bi izručenjem u određenu državu izručenik bio izložen mučenju te nečovječnom i ponižavajućem postupanju«.

Iz kineskog veleposlanstva u Zagrebu za Oštro su odgovorili da je tvrdnja o navodnoj uporabi različitih sredstava kineske vlade za prijetnje, zastrašivanje i prisiljavanje prekomorskih kineskih zajednica, provođenje transnacionalnog nadzora kineskih građana ili osoba kineskog podrijetla, kao i za zastrašivanje, uznemiravanje i suzbijanje neslaganja, potpuno neutemeljena.

Komentirajući tvrdnju američke organizacije Freedom House, prema kojoj je Kina među vodećim zemljama u provođenju transnacionalne represije, utvrdili su kako ova organizacija već dugo daje lažne izjave o pitanjima vezanim uz Kinu. »Ove optužbe protiv Kine zanemaruju činjenice i vođene su skrivenim motivima«, rekli su iz kineskog veleposlanstva dodajući kako je njihova država oduvijek pridavala veliku važnost poštivanju i zaštiti ljudskih prava.

Otkako je Xi Jinping 2012. godine preuzeo kontrolu nad kineskom Komunističkom partijom, za koju je smatrao da je oslabjela pod njegovim prethodnicima, transnacionalna represija te zemlje se pojačala, rekao je za ICIJ Emile Dirks, viši istraživač Citizen Laba, interdisciplinarnog laboratorija Sveučilišta u Torontu fokusiranog na područja prava i politike. »Uspon Kine kao globalne sile značio je da je njegova administracija pronašla druge vlade ili opunomoćenike spremne napasti, zatvoriti ili prisilno vratiti Ujgure, prognane disidente, tražitelje azila i osumnjičene za korupciju. Inozemni otpor Xijevoj vladavini također je pojačao  transnacionalnu represiju«, objasnio je.

Hrvatska ne zna za transnacionalnu represiju

Iz Centra za mirovne studije (CMS) za Oštro su rekli kako nedemokratske države često koriste Interpolove tjeralice za progone političkih neistomišljenika, na što njihova organizacija upozorava već godinama.

Kad je riječ o kineskim građanima, CMS nije upoznat s primjerima njihova zadržavanja u Hrvatskoj. Podsjetili su, međutim, na slučaj švicarskog azilanta kurdskog podrijetla. On je 2017. godine uhićen u Hrvatskoj, koja ga je pristala izručiti Turskoj. Tek nakon intervencije Europskog suda i hrvatskog Ustavnog suda pušten je na slobodu nakon više od godine dana pritvora.

»Slični su bili slučajevi Murata Catulaya, njemačkog državljanina kurdskog podrijetla, te Jonathana Taylora, britanskog zviždača koji je razotkrio korupciju u Monaku. Hrvatski sudovi su gotovo odobrili njegovo izručenje, no ministar pravosuđa na kraju je odlučio drugačije«, podsjetili su iz CMS-a. Catulayevo je izručenje također tražila Turska, a Taylorovo Monako.

Hrvatske vlasti ne poznaju termin transnacionalne represije, niti imaju mehanizme za bilježenje takvih slučajeva. Na pitanja o tome na koji način MUP usvaja mjere za sprječavanje transnacionalne represije te jesu li otkrili ikakve slučajeve zloupotrebe Interpolovih crvenih tjeralica, iz MUP-a su za Oštro odgovorili samo kako se u skladu s vlastitim Statutom i Interpolovim pravilima o obradi podataka o svakom zahtjevu države članice za raspisivanjem crvene tjeralice provodi pravna revizija u cilju utvrđivanja je li zahtjev u skladu s Interpolovim načelima i pravilima. 

»Tek po utvrđivanju usklađenosti zahtjeva s Interpolovim pravilima crvena tjeralica bit će objavljena u Interpolovom Informacijskom sustavu«, odgovorili su iz MUP-a.

• Sunovi i NN-ovi poslovi u Sloveniji

  Prije negoli su uhićeni u Hrvatskoj Sun Bocheng i NN su kratko poslovali u Sloveniji. Sun je u listopadu 2020. godine stekao poslovni udio u tvrtki Belatrix, koju je tjedan dana ranije osnovao slovenski državljanin. Brza preprodaja vlasničkih udjela sugerira kako je tvrtka osnovana da je preuzme Sun. NN je gotovo u isto vrijeme i na isti način stekao poslovne udjele u jednoj drugoj slovenskoj tvrtki. Naši sugovornici, koji imaju iskustva s otvaranjem i prodajom tvrtki strancima, objasnili su Oštru da su takve procedure uobičajene.

  Preuzimanje udjela u već osnovanoj tvrtki birokratski je jednostavnije od osnivanja nove, pogotovo za državljane trećih zemalja, koje nisu članice EU-a. Dana 14. siječnja 2021., nekoliko dana prije Sunova uhićenja u Hrvatskoj, tvrtka Belatrix kupila je zemljište u malom naselju u blizini Maribora na kojem je te godine sagrađena kuća. Naša istraga pokazala je da Sun Bocheng najvjerojatnije nikad nije živio u njoj, a kuća je sada na prodaju. Pri preuzimanju tvrtki i Sun i NN naveli su svoje adrese u Hong Kongu. To je u skladu s tvrdnjom Erica Leeja Županijskom sudu u Zagrebu da su tamo neko vrijeme živjeli i podržavali prosvjede.

  Poslovna dokumentacija pokazuje da je Sun bio vlasnik Belatrixa do travnja 2023., kada je tvrtku preuzeo kineski državljanin koji također ima prebivalište u Hong Kongu. Godišnji izvještaji obiju tvrtki pokazuju da od osnivanja do kraja 2023. godine nisu pružale nikakve usluge. Belatrix je registrirana za djelatnost trgovine, posredovanja i usluga te je ostvarila prihode nešto manje od 20.000 eura. Tvrtka u vlasništvu NN, registrirana za djelatnost nekretnina, trgovine, ugostiteljstva i ostalih poslovnih usluga, do sada je ostvarila samo 909 eura prihoda. Nijedna tvrtka od svog osnivanja nije evidentirala troškove rada.