Kineska represivna mašinerija u borbi s kritičarima režima
ICIJ, preveo i prilagodio Oštro
–
Nova istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara i medijskih partnera, među kojima je i Oštro, otkriva kako je kineska represivna mašinerija u borbi s kritičarima režima Xi Jinpinga instrumentalizirala institucije demokratskih zemalja.
Ilustracija: ICIJ
Nova prekogranična istraga China Targets, predvođena Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ), u kojoj je sudjelovao i Oštro, prokazuje opseg i metode kineske kampanje u borbi s kritičarima režima – ali i neučinkovitost institucija demokratskih zemalja u kojima mnogi disidenti traže utočište.
Tijekom istraživanja koje je trajalo deset mjeseci, ICIJ i 42 medijska partnera intervjuirali su 105 osoba u 23 zemlje koje su kineske vlasti posljednjih godina targetirale zbog javnog ili privatnog izražavanja nezadovoljstva. Među njima su kineski i hongkonški politički disidenti, kao i pripadnici protjeranih ujgurskih i tibetanskih manjina. Sveobuhvatan nadzor, špijuniranje, pokušaji hakiranja i fizičke prijetnje samo su neke od metoda koje su žrtve navodile u razgovorima, a kojima su se koristili kineski dužnosnici ili njihovi posrednici.
Istraga China Targets propituje odgovor demokratskih zemalja i međunarodnih institucija, poput UN-a i Interpola, na represivne taktike Xi Jinpinga. Naime, ICIJ je otkrio da je više od polovice od ukupno 106 kineskih nevladinih organizacija koje imaju savjetodavni status pri UN-u — koji im omogućuje sudjelovanje i iznošenje mišljenja na sastancima UN-a, uključujući i sastanke Vijeća za ljudska prava — usko povezano s kineskom vladom ili Komunističkom partijom Kine. Stručnjaci tvrde da kineska vlada koristi te organizacije kako bi zastrašila aktiviste za ljudska prava i spriječila njihov daljnji dolazak na sjednice UN-a.
Osim toga, istraga također pokazuje kako su kineske vlasti instrumentalizirale takozvane crvene tjeralice, obavijesti koje Interpol šalje policijskim službama diljem svijeta. Novinari Oštra u Hrvatskoj i Sloveniji pronašli su dva slučaja kineskih građana koji su uhićeni na hrvatsko-slovenskoj granici zbog crvene tjeralice koju je za njima izdala Kina.
Transnacionalna represija (TNR)
Otkad je Xi Jinping preuzeo vlast 2012. godine, represija prema onima koje režim smatra neprijateljima — uključujući i one izvan granica Kine — znatno se pojačala, tvrde stručnjaci. Pritisak i kontrola dio su sofisticirane globalne kampanje kineske vlade koju analitičari nazivaju "transnacionalnom represijom".
Nakon masakra na Trgu Tiananmen 1989. godine, kada je kineska vojska ubila najmanje deset tisuća mirnih prosvjednika, deseci aktivista pobjegli su u inozemstvo i osnovali organizacije za ljudska prava u New Yorku, Parizu i drugim gradovima. "Nekoć, kada bi disidenti napustili Kinu, bili su izvan dosega režima i mogli su nastaviti svoj rad", rekla je ICIJ-u Katja Drinhausen, voditeljica programa za kinesku politiku i društvo u Institutu Mercator za kineska istraživanja u Berlinu. Kineske su vlasti su tada odlučile da "te organizacije moraju nestati".
"Bit kineske Komunističke partije se nije promijenila", rekao je ICIJ-u Michael Kovrig, bivši kanadski diplomat i stručnjak za kinesku vanjsku politiku. "Ono što se promijenilo su njezine mogućnosti. Sada može više — pa to i čini", rekao je.
U međuvremenu, dodaje Kovrig, obavještajne i policijske službe mnogih demokratskih zemalja nemaju dovoljno znanja i iskustva za postupanje u slučajevima represije i pritisaka koje provodi KPK unutar njihovih granica. "Ovo je relativno nova prijetnja i ne znaju kako joj se suprotstaviti", kaže Kovrig koji je bio zatočen u Kini od 2018. do 2021. godine, navodno kao odmazda zbog uhićenja visoke dužnosnice kineske tvrtke Huawei u Kanadi.
Kina odbacuje optužbe za transnacionalnu represiju nazivajući ih "neutemeljenima" i "izmišljotinama nekolicine zemalja i organizacija koje žele ocrniti Kinu", navodi Liu Pengyu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu. U izjavi za ICIJ rekao je kako "ne postoji nikakvo 'djelovanje izvan granica' s ciljem napada na takozvane disidente i pripadnike kineske dijaspore".
ICIJ je tijekom istrage koordinirao rad novinara na pet kontinenata koji su razgovarali s metama kineske represije i detaljno analizirao njihove slučajeve. Proučili su kineski policijski udžbenik iz 2004. godine i povjerljive smjernice za sigurnosne službenike iz 2013. Usporedili su opisane metode s iskustvima 105 osoba, kao i sa snimljenim policijskim ispitivanjima te telefonskim i tekstualnim porukama između 11 kineskih sigurnosnih službenika i 9 osoba iz inozemstva. Usporedba je pokazala da se taktike primijenjene na te osobe podudaraju s uputama za kontrolu onih koje režim smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.
Većina ispitanih osoba izjavila je da nije prijavila prijetnje, navodeći strah od kineske odmazde ili nepovjerenje u učinkovitost lokalnih institucija. Oni koji su ipak prijavili prijetnje kažu da policija često nije poduzela ništa ili je tvrdila da ne može djelovati jer nema dokaza o kaznenom djelu.
