Slučaj Josip Heit: od krađa na kolodvoru do svijeta kriptovaluta
Mašenjka Bačić
–
Nad poslovanjem međunarodnog poduzetnika sa splitskim korijenima Josipa Heita Državno odvjetništvo provodi izvide zbog navodnog pranja novca, dok su se njegovim poslovima godinama bavile različite strane jurisdikcije. Prodajom kriptovaluta gomila bogatstvo od Hrvatske do Rumunjske, preko Dubaija.
Ilustracija: Luka Duplančić
»Hvala… cijeloj globalnoj zajednici koja je danas na ovom globalnom pozivu. Vidim nekoliko tisuća ljudi, nekoliko tisuća komentara… I vidim mnogo ljudi koji možda uopće ne razumiju što se događa i što radimo ovdje. Da. No to je dobro. Stoga je važno, odnosno vrlo važno da sudjelujete u ovakvim pozivima da budete informiraniji«, priča na iskrivljenom engleskom jeziku s jakim naglaskom čovjek u kasnim četrdesetim godinama.
U sivom odijelu sa sunčanim naočalama na glavi, samouvjereno s ekrana objašnjava sudionicima Zoom-sastanka prednosti ulaganja u Apertum blockchain tehnologiju. Njegovo ime je Josip Heit i predstavlja se kao viši savjetnik Apertuma.
Sastanak je održan 19. rujna, a poziv je upućen s Facebook-grupe DAO1 Team Interexium, koja promovira DAO1 APTM MiningBot – alat za rudarenje kriptovaluta povezan s Apertum blockchainom te ulagače poziva da im se pridruže pitajući ih gdje bi bili danas da su investirali 15.000 dolara u Bitcoin prije negoli je postao poznat.
Njemačko savezno tijelo za nadzor financijskih usluga (BaFin) izdalo je 2. listopada upozorenje protiv DAO1 i povezanih proizvoda koje promovira Apertum Holding Limited, a u kojem ističe kako u Njemačkoj posluju bez odgovarajućih dozvola te se traži od potrošača da budu oprezni. Jedan je to od nekoliko pothvata Josipa Heita, čovjeka kojim su se bavili nadzorna i sudska tijela diljem svijeta, a trenutno je predmetom izvida Državnog odvjetništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji radi provjere postojanja kaznenog djela pranja novca.
Heit, koji je neko vrijeme služio i zatvorsku kaznu u Luksemburgu danas se predstavlja kao uspješan poslovni čovjek s brojnim nekretninama i luksuznim dobrima poput skupocjenih automobila, čime se nerijetko hvali na društvenim mrežama. Njegov profil na Instagramu prati više od 500.000 ljudi. Posljednjih nekoliko godina uključen je u projekte trgovine kriptovalutama kojima su se bavila nadzorna tijela u SAD-u, Kanadi, Južnoafričkoj Republici i Novom Zelandu.
Od 2019. godine, kada je bio uključen u prodaju kriptovaluta KBC pa do danas, kada promovira automatizirano trgovanje kriptoimovinom DAO1, novinari Oštra i rumunjskog Public Recorda pronašli su da on i njegovi partneri u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Dubaiju posjeduju imovinu vrijednu nekoliko milijuna eura.
No prema podacima vlasti u Teksasu, više od 1600 građana ove savezne američke države bilo je žrtvom jednog projekta predvođenog Heitom. Koliko su točno novca izgubili investitori u povezanim projektima s kriptovalutama, ostaje nepoznato.
Stručnjak za kriptovalute Nikola Škorić za Oštro je rekao kako je riječ o klasičnim piramidalnim shemama u kripto ruhu, koje predstavljaju problem za regulatore zbog brzine djelovanja njihovih operatera i činjenice da su registrirani u offshore-jurisdikcijama, ali i ljudi koji svjesno sudjeluju u ovakvim prevarama s ciljem da zarade prije nego što shema propadne. »To regulatorima dodatno komplicira dokazivanje namjere i određivanje tko je žrtva, a tko suučesnik u prijevari«, objasnio je Škorić.
Josip Heit na Zoom-sastanku održanom 19. rujna 2025. Izvor: Zoom / Screenshot
Od zatvora u Luksemburgu do poslova s kriptovalutama
O Heitovu ranom životu, dok je nosio prezime Ćurčić, malo se zna. Roditelji su mu podrijetlom iz BiH, a on je rođen u Splitu. Živio je u Kaštel Starom, a njegova adresa u ovom obalnom gradu na osobnoj iskaznici iz 2009. godine je ulica koja je preimenovana još 2006. To, međutim, nije jedina nejasnoća vezana uz njegov životni put.
-
U jednom intervjuu koji je dao za rumunjski medij AtenaStars Heit je izjavio kako je dvije godine studirao turistički menadžment te je potom u Hrvatskoj 1998. godine osnovao svoju prvu tvrtku za turizam i luksuzne uslužne djelatnosti, koja se bavila čarterom brodova. Oštro nije pronašao takvu tvrtku u sudskom registru.
No 2006. godine ciparska tvrtka Clern Holdings Limited osnovala je u Kaštel Štafiliću tvrtku Magične jahte sa sličnim djelatnostima. Direktor te tvrtke od njezina osnutka pa s prekidima do 2016. godine bio je Saša Svalina, Heitov šogor i poslovni partner. Do 2023. godine Magične jahte bile su u vlasništvu ciparske tvrtke Clern Holdings, koja joj je do 2012. godine zajedno s još jednom ciparskom tvrtkom posudila ukupno 7,6 milijuna eura.
Dokumenti iz istraživanja Cyprus Confidential iz 2014. godine kao stvarnog vlasnika Clern Holdingsa navode ruskog državljanina Mikhaila Slobodina, ruskog poduzetnika koji je 2016. godine optužen da je uzimao mito, kako je izvijestio OCCRP.
Magične jahte kupile su 2008. godine zemlju na Korčuli i tvrtku Dal casa Grupa Toranj, koja je potom preimenovana u Grupu Toranj. Tvrtka je 2007. godine kupila zemlju u Splitu te namjeravala sagraditi poslovnu zgradu. Godine 2016. Saša Svalina kupio je Grupu Toranj za 960.000 eura, da bi je 2019. za isti iznos prodao svojoj tvrtki S&G Brothers, koja se nalazi u Floridi. Zemljište u Splitu prodano je prošle godine jednoj drugoj splitskoj tvrtki za 4,2 milijuna eura..
Magične jahte danas su u vlasništvu Ivana Slobodina, koji ima adresu u Sjevernoj Irskoj.
Heit je promijenio prezime u svojim tridesetima, nakon što se u srpnju 2009. godine u Dortmundu oženio za njemačku državljanku Kristinu Heit, koja se kasnije pojavila kao suvlasnica njegove tvrtke u Njemačkoj. Iste je godine, međutim, završio i u zatvoru Schrassig u Luksemburgu, gdje je ostao do kraja suđenja.
Potkraj 2011. godine pravomoćno je osuđen na šest godina zatvora i novčanu kaznu u iznosu od 5000 eura jer je zajedno s još šest osoba s područja bivše Jugoslavije vršio krađe na željezničkom kolodvoru u Luxembourgu. Žrtve su bili uglavnom stariji strani klijenti banaka koji su dolazili u Luxembourg podizati veće iznose novca. Heit je prijevremeno pušten sredinom 2012. godine.
Neko je vrijeme poslovao u Njemačkoj, gdje je 2019. godine privukao pažnju istražitelja. Oni su se bavili njemačkom tvrtkom Karatbars International, koja se od 2018. godine preko podružnice Karatbit Foundation registrirane u karipskoj državi Belize, bavila prodajom kriptovalute Karatgold (KBC), a Heit je bio uključen u njezin marketing. Osnivač tvrtke bio je njemački građanin Harald Seiz. Investitori su, prema najavama Karatbarsa, 4. srpnja 2019. godine trebali svoje kriptovalute moći zamijeniti za zlato. Nekoliko dana nakon obećanog pretvaranja kriptovaluta u zlato, Heit je pred kamerama izjavio da je došlo do problema s prevarantima te kako se zamjena mora odgoditi.
Josip Heit u obraćanju 8. srpnja 2019. Izvor: Screenshot / YouTube
Njemački istražitelji izrazili su sumnju u postojanje zlata i tvrdili kako je moguće da je obećanje bilo namijenjeno »mamljenju« investitora.
U lipnju iste godine hrvatski državljanin Deni Gregorec, tamošnjoj policiji poznat po iznudi, prijevari i krivotvorenju isprava, podnio je policiji prijavu protiv jednog partnera u Karatbarsu za pronevjeru novca. Deset dana kasnije tog je partnera netko pokušao ubiti. Policiji je rekao da je unajmio tjelohranitelja jer se bojao Josipa Heita. Komisija zadužena za istragu nikad nije otkrila tko je pucao na poslovnog partnera u Karatbarsu. Odvojena istraga, koja se vodila zbog sumnje na pronevjeru, obustavljena je te je utvrdila kako nije isključeno da su podnositelji prijave pokušali predstaviti partnera kao »žrtvenog jarca za prevarene ulagače«.
Njemačko financijsko regulatorno tijelo (BaFin) uputilo je u listopadu 2019. godine Karabit Foundationu nalog za prestankom kriptoposlovanja jer je izdavao KaratGold (KBC) bez odgovarajuće licence. A vrijednost KBC-kovanica pala je za 93,9 posto u samo jednoj godini, kako su napomenuli njemački istražitelji.
Nevažeći tokenizirani udjeli u neboderu u Dubaiju
Nakon pothvata s kriptovalutom KBC, Heit je krenuo razvijati novi projekt okupljen oko GSB Groupe, međunarodne mreže pod njegovom kontrolom, među kojima je i njemačka GSB Gold Standard Banking Corporation AG. Nudeći nova ulaganja putem blockchain-tehnologije i digitalne imovine, za koju se tvrdilo da ju je moguće pretvoriti u zlato, investicije su se predstavljale kao jedinstvena prilika za unosne profite i osiguranje višegeneracijskog bogatstva.
Teksaški financijski regulator je potkraj 2023. godine izdao naredbu o hitnoj zabrani njihova djelovanja jer su nudili i prodavali neregistrirane vrijednosne papire, davali obmanjujuće izjave o prirodi i profitabilnosti ulaganja te djelovali bez potrebnih licenci kao posrednici i investicijski savjetnici.
GSB Group i njezini članovi nudili su ulaganja u digitalne tokene i kriptovalutu G999 navodno »pokrivenu zlatom«, certifikate, metaverse-projekte, koji su navodno donosili velike povrate, ili vlasništvo nad neboderom u Dubaiju. Organizirajući evente na skupocjenim lokacijama u Dubaiju i Cape Townu te s pomoću slavnih osoba u SAD-u poput bivšeg boksača Floyda Mayweathera i bivšeg brazilskog nogometaša Roberta Carlosa, privlačili su klijente obećavajući im zaradu ako dovedu nove investitore. Na primjer, prodavali su »XLT vaučere« tvrdeći kako svaki predstavlja kvadratni inč luksuznog nebodera u Dubaiju za koji je investitorima rečeno da će dobivati prihod od njegova iznajmljivanja. Vaučeri su pretvarani u tokene koji su potom postali bezvrijedni.
U rujnu 2024. godine pet saveznih država SAD-a postiglo je nagodbu s GSB Groupom prema kojoj je tvrtka trebala vratiti investitorima puni iznos njihovih sredstava uloženih u kriptovalute u zamjenu za prestanak svih drugih postupaka, a u veljači 2025. godine kanadska Sigurnosna komisija u Ontariju objavila je da se također pridružuje nagodbi.
Upozorenja o GS Partners tijekom 2023. i 2024. godine izdala su i regulatorna tijela Quebeca, Južnoafričke Republike, Mauricijusa, Australije, Novog Zelanda, Bahama i Velike Britanije.
Novi projekti, nove zabrane
Već sljedeće godine u ožujku Josip Heit i njegovi partneri, dok su bili u procesu nagodbe s američkim i kanadskim vlastima, najavili su kako se prebacuju na novi blockchain Apertum te su pokrenuli i Apertum token (APTM).
Teksaške vlasti su ponovo izdale nalog protiv Heita i njegovih suradnika te novog digitalnog tokena. Tvrdili su da APTM može imati neku korist poput plaćanja goriva, no da se promovira kao investicija koja može donijeti velike povrate ulagačima. Nadalje, u nalogu se tvrdilo da su Heit i partneri provodili različite radnje kako bi umjetno podigli cijenu APTM-a – ponajprije smanjivanjem ponude tog tokena. Taj je nalog, međutim, poništen u srpnju 2025. godine.
U međuvremenu Heit i njegovi partneri počeli su reklamirati novi proizvod – DAO1, okrećući se i prema njemačkom tržištu. Njemački financijski regulator BaFin stoga je u listopadu ove godine izdao upozorenje građanima: »Svoje ponude DAO1 trenutno oglašava na njemačkom jeziku, putem webinara, kanala na društvenim mrežama i lokalnih događanja u Njemačkoj. Postoje činjenice koje opravdavaju sumnju da DAO1 pruža usluge vezane uz kriptoimovinu u Njemačkoj bez potrebne dozvole.«
-
Nikola Škorić, osnivač hrvatske mjenjačnice kriptovaluta Electrocoin, za Oštro je objasnio način na koji funkcioniraju projekti poput Karatbarsa, GSB Groupe ili Apertuma:
»Ovakve sheme u svojoj osnovi nisu ništa novo – to su klasične piramidalne, Ponzi-sheme u kripto-ruhu. Kombiniraju multilevel marketing strukturu (u kojoj sudionici zarađuju dovodeći nove ulagače) s prodajom neregistriranih vrijednosnih papira, obećanjima 'pokrića zlatom' ili drugim materijalnim vrijednostima te obećanjima nerealističnih povrata bez ikakve stvarne ekonomske aktivnosti iza njih. U slučajevima poput KBC-a ili GSB Groupa obećanja o 'zaštiti' imovine zlatom ili neboderima često su potpuno lažna – ili zlato uopće ne postoji, ili je u pitanju simbolična količina koja nipošto ne može pokriti vrijednost izdanih tokena.
Prvi i najvažniji znak upozorenja je obećanje brze zarade. U legitimnom investiranju zarada preko noći ne postoji. Ako netko obećava brzu zaradu, tu je uvijek riječ o prevari. Legitimne kriptokompanije, poput Electrocoina, prolaze kroz stroge europske i lokalne procese licenciranja, imaju transparentne poslovne modele, jasno definiraju rizike i nikad ne obećavaju garantirane povrate, a pogotovo ne preko multilevel marketing struktura.
Glavna poteškoća za regulatore leži u brzini kojom ovi operatori mijenjaju projekte i jurisdikcije. Kao što vidimo u slučaju Heita, svake godine nova shema, novi token, novi brend. U trenutku kada jedan regulator (npr. teksaški) uspije izdati naredbu, operacija se već prebacila u drugu državu ili lansirala novi projekt. Dodatni problem predstavljaju offshore-registracije (Belize, Dubai), gdje često ne postoji suradnja s europskim ili američkim regulatornim tijelima, što praktički onemogućava gonjenje pred sud.
Postoji, međutim, i druga dimenzija problema – u praksi smo često vidjeli da ljudi svjesno sudjeluju u ovakvim prevarama, svjesni da brza zarada znači prevaru. Njihov cilj nije dugoročno ulaganje, nego pokušaj da zarađuju prije nego što shema propadne i da se izvuku na vrijeme, na račun drugih ljudi. Primjer je nedavna XUEX-shema, koja je propala prije mjesec dana – većina sudionika je znala da je riječ o piramidi, ali su kalkulirali da će oni biti među onima koji će se izvući prije kraha. To regulatorima dodatno komplicira dokazivanje namjere i određivanje tko je žrtva, a tko suučesnik u prijevari.«
U Hrvatskoj je Apertum Holding od kolovoza ove godine sponzor dalmatinskog drugoligaša NK Hrvaca. »Suradnja s modernom i ambicioznom tvrtkom poput Apertuma još je jedan pokazatelj da NK Hrvace privlače pozornost šire poslovne zajednice te nastavljaju graditi stabilan temelj za sportske uspjehe u nadolazećem razdoblju«, stoji na Facebook-stranicama kluba.
Kći predsjednika kluba i volonterka Anamarija Doljanin u telefonskom razgovoru za Oštro rekla je kako je do Apertuma došla šaljući molbe različitim potencijalnim sponzorima. Njih je tražila među pokroviteljima drugih klubova pa je tako upit poslala i Apertumu. Doljanin je rekla kako im je Apertum pozitivno odgovorio, no nije željela otkriti preko koga je do njih došla. Logo Apertuma nalazi se na dresu i jednog prvoligaša – HNK Vukovar 1991, koji nije odgovorio na upit Oštra o tome kako je došlo do suradnje.
Heitovi ljudi u Rumunjskoj i Hrvatskoj
Njemačka tvrtka GSB Gold Standard Banking Corporation AG, koju su teksaške vlasti identificirale u sklopu GS Grupe, poslovala je u Hrvatskoj, a ima veze i s Heitovom posrednikom u Rumunjskoj, Alexandruom Nicolaeom Bodijem. Tvrtka je posudila četiri milijuna eura ženi koja je bila udana za Bodija. Na Instagramu Heit i Bodi jedan drugoga nazivaju »braćom za cijeli život«.
Bodija rumunjsko tužiteljstvo istražuje od 2020. godine zbog organiziranoga kriminala i trgovine ljudima. Navodno je bio dio bande koja je žene prisiljavala na prostituciju i radi toga ih vodila u Njemačku. Rumunjski istražitelji zabilježili su i Bodijeve kontakte s pripadnicima kriminalne motociklističke skupine Hells Angels.
U rumunjskoj istrazi vezanoj uz trgovinu ljudima jedan svjedok spominje i Ovidiju Cocosa, rođaka rumunjske predsjednice Vrhovnog suda. Cocos je, uz Bodija, također Heitov posrednik u Rumunjskoj, gdje mu dvojac pomaže u stjecanju i upravljanju nekretninama.
U Hrvatskoj je Heitov partner njegov šogor Saša Svalina. Obojica u Hrvatskoj imaju nekoliko tvrtki koje uglavnom bilježe gubitke, uz iznimku Svalinine tvrtke Starac, koja se bavi eksploatacijom i preradom kamenolomskih agregata. Svalina uz to ima i tvrtku u SAD-u S&G Brothers Inc, koja se bavi trgovinom zlata, srebra i dijamanata, kako stoji na njezinoj stranici.
Od 2014. do 2019. godine Svalina i Heit su, prema dokumentima s Trgovačkog suda u Splitu, prodajom udjela u hrvatskim tvrtkama svojim tvrtkama s Floride i Njemačke prebacivali među različitim jurisdikcijama 19,5 milijuna eura.
GSB Gold Standard Banking Corporation je tako od 2014. do 2020. godine stjecala udjele u hrvatskim tvrtkama u vlasništvu Josipa Heita i Saše Svaline, koje u trenutku kupovine nisu imale ni dobiti ni imovine.
Na primjer, Heitova njemačka tvrtka GSB Gold Standard Banking Corporation danas je vlasnica hrvatskih tvrtki White Rock i No name, koje su prije bile u izravnom vlasništvu Heita. Njegova njemačka tvrtka kupila ih je za šest milijuna eura. Prvoj je dala i zajam u iznosu od 1,4 milijuna eura, koji je pretvoren u temeljni kapital.
GSB Gold Standard Banking Corporation kupila je i udjele u tvrtki White Rock minerals (danas Kameni Trogir) od Saše Svaline za 9,5 milijuna eura. Tri godine kasnije Milan Rapaić, bivši hrvatski nogometaš, kupio je White Rock minerals (danas Kameni Trogir) za isti iznos.
Ivan Kovačević, predsjednik Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatske, za Oštro je pregledao financijske izvještaje tih tvrtki. Zaključio je kako postoje neke indicije o potencijalnim sumnjivim ili nemoralnim radnjama te dodao da bez detaljnijih financijskih provjera u svim obuhvaćenim jurisdikcijama nije moguće utvrditi mogu li se objasniti samo legitimnim razlozima.
Oštro je poslao upit Državnom odvjetništvu s pitanjima vode li se protiv Josipa Heita i njegovih tvrtki u inozemstvu i Hrvatskoj ikakvi postupci. Iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu objasnili su kako su ustupili kazneni spis Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu radi provjere postojanja kaznenog djela pranja novca te da se provode izvidi. Dodali su i da je postupanje tijekom izvida tajno.
Saša Svalina i Josip Heit nisu odgovorili na upit Oštra. Heitov odvjetnik obećao je poslati odgovor, ali se nakon toga više nije javljao.
Novinarke Public Recorda kontaktirale su Ovidiju Cocosa, koji je obećao poslati odgovor, no to do objave teksta nije učinio.
Alexandar Bodi je putem maila Public Recordu odgovorio kako nema nikakvu obavezu odgovarati te poručio da će svaka besmislica ili neutemeljena vijest biti poslana njegovom odvjetničkom timu, posebno onima u SAD-u. »Pretpostavljam da ste dio iste međunarodne ekipe koja nas već godinama maltretira i koju sam svaki put pobijedio nakon tužbi za klevetu i internetsko uznemiravanje! Za svako klevetanje i namjerno narušavanje mog ugleda slijedit će odgovarajuće posljedice«, odgovorio je Bodi.
-
Saša Svalina u Hrvatskoj ima vilu uz more, tvornicu za preradu kamena, kao i zemljište u Kaštelima koje je kupio za 12.000 eura. Heit u Hrvatskoj posjeduje zemljište u Istri, koje je kupio 2009. godine za 145.000 eura, staru tvornicu u Drnišu te zemljište uz more u Kaštelima koje je kupio za 940.000 eura.
Saša Svalina posjeduje vilu uz more od oko 2000 četvornih metara u Kaštelima. Vila je prošle godine dospjela u medije kada je otkriveno da je sagrađena bez potrebnih dozvola. Državni inspektorat rekao je za Oštro da su proveli inspekciju i utvrdili kako je na pomorskom dobru investitor izvodio radove bez potrebnih dozvola. Izdano je rješenje o uklanjanju spornih objekata, a s obzirom na to da je i rekonstrukcija stambenog dijela izvedena bez dozvole, pokrenut je upravni postupak koji i dalje traje. Tijekom 2019. i 2020. godine Heit je kupio okolno zemljište površine oko 2500 četvornih metara za približno 940.000 eura.
Svalinina tvrtka Zemlja i more kupila je 2008. godine vilu na Korčuli za 281.000 eura. Svalina je Zemlju i more potom 2019. godine prodao svojoj američkoj tvrtki S&G Brothers za 53.000 eura. Tri godine kasnije Svalina je tvrtku ponovo kupio za 400.000 eura te prodao vilu za 768.000 eura.
Godine 2017. Svalinina tvrtka Starac, koja je kratko vrijeme bila i u vlasništvu Josipa Heita, kupila je za 1,9 milijuna eura tvornicu kalcitnih punila u Siverićute bivšu tvornicu tekstila u Drnišu za 376.000 eura, koju je dvije godine kasnije prodala White Rocku u vlasništvu Josipa Heita za 485.000 eura.
-
Od 2018. do danas osobno i preko povezanih tvrtki Heit je kupovao imovinu u Rumunjskoj vrijednu nekoliko milijuna eura. Jedan dio je potom i prodao ili zamijenio, a drugi je ostao u njegovu vlasništvu.
Godine 2018. za nepoznati iznos kupio je povijesnu zgradu u selu u Transilvaniji koja je bila evangelička škola.
U Bukureštu je posjedovao nekoliko nekretnina. Luksuzni stan na 25. katu jedne zgrade pokraj rijeke kupio je 2019. godine za 925.000 eura te opremio za dodatnih 225.000 eura. Iste godine za 2,2 milijuna eura kupio je i vilu u elitnom dijelu grada u kojem se nalaze veleposlanstva. Nju je 2022. godine zamijenio za luksuzni četverosobni stan u susjedstvu, koji prema ugovoru o kupoprodaji vrijedi 282.000 eura. Razlika od 1,35 milijuna eura uplaćena je Ovidiju Cocosu, kojeg je Heit ovlastio za različite poslove koje ima u Rumunjskoj.
Prema dokumentima sa zemljišnog suda u Rumunjskoj, tamošnja agencija za nekretnine koja je sudjelovala u ugovoru o zamjeni navela je da je cijena bila lažno umanjena radi izbjegavanja poreza, pristojbi i provizije koju je trebala naplatiti te je podnijela tužbu. Kasnije je tužbu povukla zbog visokih sudskih troškova.
Luksuzni stan Heit je potom nakon četiri mjeseca prodao za 1,08 milijuna eura.
Bodi je 2019. godine kupio pola Hotela Central u regiji Sibiu za 850.000 eura, a godinu dana kasnije Heit je kupio drugu polovicu za isti iznos. Do 2023. godine Heit je prodao svoj dio hotela za milijun eura, a Bodi svoj za 450.000 eura te zamjenu za automobil marke Bentley.
Tijekom 2023. godine Josip Heit kupio je najmanje dva stana u Dubaiju ukupne vrijednosti 11,3 milijuna eura.
Jedan od stanova prodan je u veljači ove godine za 5,7 milijuna eura.
Nekretnine su pronađene u okviru projekta Dubai Unlocked temeljenog na nekoliko curenja podataka iz zemljišnika te javnih poduzeća u Dubaiju. Podatke je prikupila neprofitna organizacija Center for Advanced Defense Studies in Washingtona.
Istraživanje je provedeno uz potporu Journalismfund Europe.
