Sud Europske unije ukida javne registre stvarnih vlasnika

Anja Vladisavljević

Sud Europske unije donio je štetnu presudu koja će vladama omogućiti ukidanje registra stvarnih vlasnika, upozorile su organizacije koje se zalažu za transparentnost i javnu dostupnost podataka

Wikimedia Commons /Luxofluxo, CC BY-SA 4.0

U presudi koja je zabrinula organizacije koje se bore protiv korupcije i zalažu za transparentnost, Sud Europske unije proglasio je nevaljanom dio odredbe Direktive Europske unije o sprječavanju pranja novca koja zahtijeva od zemalja članica da omoguće javni pristup registrima stvarnih vlasnika.

Prema mišljenju Suda, koji je presudu donio ovog utorka, pristup cjelokupne javnosti podacima o stvarnim vlasnicima predstavlja »ozbiljno zadiranje u temeljna prava na zaštitu privatnog života i na zaštitu osobnih podataka« stvarnih vlasnika poduzeća.

Sud tvrdi da otkrivene informacije omogućavaju potencijalno neograničenom broju osoba da se informiraju o materijalnoj i financijskoj situaciji stvarnih vlasnika, što omogućava zloupotrebe tih podataka.

Međutim nevladina organizacija Mreža za poreznu pravdu (Tax Justice Network, TJN) kaže da se tom odlukom ukida jedna od najsnažnijih mjera protiv financijske tajnosti.

Podsjetili su da su posljednjih godina zemlje EU-a usvojile odredbe Direktive Europske unije o sprječavanju pranja novca u svoje zakone kao izravan odgovor na financijsku tajnost razotkrivenu Panamskim i Pandorinim dokumentima i drugim sličnim masovnim curenjem podataka.

»Zahtijevajući od korporacija i offshore-subjekata da javno otkriju tko ih doista posjeduje, zakoni o stvarnom vlasništvu osmišljeni su kako bi spriječili njihove vlasnike da pobjegnu vladavini prava, što može značiti sprječavanje milijardera da utaje porez, kao i sprječavanje sankcioniranih oligarha, organiziranih kriminalnih skupina i trgovaca ljudima od pranja novca i financiranja ilegalnih aktivnosti«, objasnio je TJN u priopćenju.

Organizacija Access Info Europe, koja se zalaže za ostvarenje prava na javni pristup informacijama, također je upozorila na nepovoljne posljedice presude Suda Europske unije.

Helen Darbishire, izvršna direktorica Access Info Europe, rekla je u priopćenju da se anonimne tvrtke često koriste za nezakonite radnje kao što su korupcija i pranje novca.

»Vraćamo li se doista u fazu u kojoj je jedini način na koji saznamo za nedjela kada hrabri zviždači odaju dokumente? Nije li sprječavanje financijskog kriminala putem transparentnosti bolje od kaznenog progona nakon što se on već dogodio?«, zapitala se Darbishire.

Access Info Europe napominje da nije još jasno kako će države članice EU-a reagirati na presudu. Neke bi mogle odmah smanjiti pristup javnosti registrima stvarnog vlasništva, dok bi druge mogle čekati službene upute Europske komisije ili promjene nacionalnog zakonodavstva.

U Hrvatskoj je u svibnju 2019. godine donesen Pravilnik o registru stvarnih vlasnika, na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Prema tom su pravilniku hrvatska trgovačka društva do kraja te godine trebala upisati u Registar podatke o svojim stvarnim vlasnicima.

TJN nakon ove presude, za koju kaže da Europsku uniju »vraća u mračno doba prljavog novca«, očekuje manjak transparentnosti u cijelom bloku. Napomenuo je da su neke zemlje, primjerice Luksemburg i Nizozemska, već isključile svoje online javne registre stvarnih vlasnika.