UN otvara raspravu o novim globalnim poreznim pravilima

Oštro

Nevladina organizacija Tax Justice Network pozdravila je UN-ovu rezoluciju o poreznoj suradnji kao prvi korak prema reformi globalne porezne politike

Foto: Unsplash/Ilyass SEDDOUG

Generalna skupština Ujedinjenih naroda (UN) prošli je tjedan usvojila rezoluciju o »promicanju uključive i učinkovite međunarodne porezne suradnje u Ujedinjenim narodima«.

Rezoluciju je predložila Nigerija u ime 54-člane afričke skupine država koje se nadaju većem utjecaju na globalnu poreznu politiku koja je već dulje vrijeme u rukama male skupine bogatih zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

U rezoluciji se ističe da je borba protiv nezakonitih financijskih tokova veliki izazov te da su zemlje u razvoju posebno osjetljive na njihov negativan učinak. Prema predlagateljima rezolucije, nezakoniti financijski tokovi »smanjuju dostupnost vrijednih resursa za financiranje razvoja«.

Kako su istaknule organizacije koje se bore za poreznu pravdu, otvaranje rasprave o toj temi unutar UN-a donosi i mogućnost za donošenje UN-ove konvencije o porezima kojom bi se promijenila globalna porezna pravila te zaustavile globalne porezne zlouporabe.

Nevladina organizacija Mreža za poreznu pravdu (Tax Justice Network, TJN) pozdravila je »povijesnu odluku« UN-a.

»Usvojena rezolucija sada će otvoriti put međuvladinim raspravama o pregovorima o poreznoj konvenciji UN-a i globalnom poreznom tijelu. OECD je bio neviđeno agresivan u svom lobiranju, ali to nije moglo opstati jer je rezolucija usvojena jednoglasnim konsenzusom«, u priopćenju je izjavio Alex Cobham, izvršni direktor TJN-a.

TJN smatra da bi promjena porezne politike na međunarodnoj razini bila važna i za zemlje OECD-a, »koje gube najveće iznose poreza zbog globalne porezne zlouporabe«, te bi im dala priliku da »prekinu preveliki utjecaj korporativnih lobista i poreznih oaza«.

Prema TJN-ovom izvještaju »Stanje porezne pravde 2021«, države diljem svijeta gube 483 milijarde dolara poreza na godinu zbog globalnih poreznih zloupotreba. Od toga je 312 milijardi dolara posljedica prekogranične zloupotrebe poreza na dobit multinacionalnih korporacija, a 171 milijarda dolara poreznih gubitka čine offshore-porezne zloupotrebe stranih bogatih pojedinaca.

U istom izvještaju stoji da Hrvatska zbog zloupotreba u globalnom poreznom sustavu svake godine izgubi 183,8 milijuna dolara poreza, što je 5,68 posto državnog proračuna za zdravstvo.

Osim toga, međunarodne novinarske istrage temeljene na dokumentima koji su procurili, kao što su Pandora Papers i Paradise Papers, pokazale su kako korporacije i bogati pojedinci pronalaze način da svoju dobit prebace u jurisdikcije s niskim porezima diljem svijeta.