Vijeće Europe: Raste broj napada na novinare

Oštro

Broj prijava o ugrožavanju medijskih sloboda među državama članicama Vijeća Europe porastao je za 41 posto tijekom 2021. i trebao bi biti poziv Europi na buđenje

Foto: Unsplash/Jana Shnipelson

Iako europske zemlje i dalje drže prva mjesta na različitim indeksima medijskih sloboda, na europskim kartama slobode trepere crvena svjetla upozorenja, sažeti je zaključak Vijeća Europe u izvještaju »Obrana slobode medija u vremenima napetosti i sukoba«.

U izvješću su navedene prijave o ugrožavanju medijskih sloboda koje su objavili novinari i organizacije za slobodu medija, a odnose se na cijeli spektar ugrožavanja novinarskih sloboda – od fizičkih napada na medijske radnike do pokretanja sudskih sporova protiv njih.

Broj takvih prijava među državama članicama Vijeća Europe u 2021. porastao je za 41 posto u odnosu na prethodnu godinu i trebao bi biti poziv na buđenje za Europu, rečeno je u izvještaju.

Samo u prošloj godini na području Europe zabilježene su nasilne smrti šest novinara.

Ubojstva novinara u Grčkoj, Nizozemskoj i Turskoj nose potpis organiziranoga kriminala. U Nagorno – Karabahu dva novinara ubijena su tijekom ratnog sukoba, a jedan je novinar poginuo izvještavajući s prosvjeda u Gruziji.

Ni za jedno od tih ubojstava još nije postignuta pravda.

Osim toga, 56 novinara i medijskih aktera završilo je u zatvorima država članica Vijeća Europe – u Azerbajdžanu, Ruskoj Federaciji, Krimu (teritoriju Ukrajine koji je nezakonito pripojen Ruskoj Federaciji), Turskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novinari su i na meti online-zlostavljanja.

U 2021. godini objavljeno je ukupno 110 prijava novinarskih organizacija o online-uznemiravanju i zastrašivanju novinara, u usporedbi sa 70 u 2020. godini. Najviše slučajeva zabilježeno je u Poljskoj, Ruskoj Federaciji, Srbiji, Sloveniji i Ujedinjenom Kraljevstvu, a 47 posto od ukupno prijavljenih prijetnji dolazilo je od političkih aktera.

U izvještaju je kao primjer verbalnog napada na novinare spomenut hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je novinare Hrvatske radiotelevizije nazvao »plaćenicima«, a medij u kojemu rade »korumpiranim«.

Vijeće Europe naglašava da je izvještaj objavljen u sjeni rata u Ukrajini, koji je doveo do smrti mnogih ukrajinskih i stranih novinara te gušenja neovisnih medija u Rusiji, što je rezultiralo egzodusom brojnih novinara iz te zemlje.

Osim što izvještaj pruža uvid u stanje medijskih sloboda, on navodi i mjere potrebne za poboljšanje učinkovite zaštite novinara.

Konkretno, Vijeće Europe poziva vlade i dionike civilnog društva da učinkovito odgovore na svako upozorenje te da pokrenu potrebne radnje za zaštitu novinara.

Nadalje, partneri Vijeća Europe pozivaju se na konkretnu akciju kako bi zaštitili novinare koji prate javna događanja, osigurali medijsku neovisnost javnih servisa i uveli mjere protiv SLAPP-tužbi te da ponude odgovarajuća financijska i pravna sredstva ugroženim medijskim radnicima.