Kvaliteta zraka je kronični problem koji zahtijeva međuresornu i međunarodnu suradnju
Matea Grgin
–
Kvaliteta zraka u Europi u porastu je već nekoliko desetljeća, no količina opasnih spojeva u zraku i dalje premašuje vrijednosti ocijenjene kao sigurne za ljude i prirodu: »Od epizode letećih čestica većini stanovništva neće se dogoditi ništa – ali ako živite u takvom zraku 20-30 godina, onda ćete živjeti kraće.«
Ilustracija zagađenja zraka u gradu. Izvor: Olga1205 / Pixabay
Zagađenje zraka jedna je od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju, upozorava Europska okolišna agencija (EEA). Usprkos činjenici da se stanje u Europi popravlja zahvaljujući sve strožim regulativama i tehnološkom napretku, ovogodišnje Izvješće te agencije navodi da je između 56 i 96 posto stanovnika gradova u Europi i dalje izloženo razinama zagađenja koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra opasnim za zdravlje.
Inače, kvaliteta zraka prati se mjerenjem količine štetnih kemijskih spojeva u određenom periodu, a najčešći zagađivači su lebdeće čestice, amonijak, metan, ozon, dušikov oksid i sumporov dioksid. Dozvoljene količine tih spojeva za Europu propisuje Direktiva o kvaliteti zraka, prema kojoj je 19 zemalja članica postiglo svoje ciljeve za smanjenje zagađenja do 2029. još 2023 godine. Osam zemalja, među kojima je i Hrvatska, još nije dovoljno smanjilo količinu najmanje jednog štetnog spoja.
Prema Izvješću o praćenju kvalitete zraka u Hrvatskoj za 2024. godinu, najprisutnije je bilo onečišćenje lebdećim česticama PM10 tj. sitnom prašinom, pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U toj godini prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti za lebdeće čestice PM10 zabilježena su u aglomeraciji Zagreba te u Sisku, Slavonskom Brodu i Kutini – dok su ciljane vrijednosti premašene na svim mjernim mjestima.
Zaključak Izvješća je da su pojedine onečišćujuće tvari sveprisutne u zraku, a tempo smanjenja emisija prespor, što znači da je potrebno postaviti učinkovitije mjere, osigurati njihovu primjenu i ojačati suradnju između sektora i s drugim državama. S time se slažu i panelisti tribine o kvaliteti zraka u Hrvatskoj koju su organizirali Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva (HND) i udruga Terra Hub.
Problem – grijanje na drva
Iako je, prema podacima WHO-a i EEA-e, kvaliteta zraka u Europi u porastu, Zagreb se sve češće nalazi »među najzagađenijim gradovima Europe, ako ne i svijeta«, konstatirao je moderator rasprave, komunikacijski stručnjak Milan Koštro. Godišnje statistike EEA-e pokazuju da je Zagreb uistinu među najgorim gradovima u Europi po pitanju dvogodišnjeg prosjeka kvalitete zraka – zauzeo je 718. od ukupnih 761 mjesta, a na samom začelju tablice našao se Slavonski Brod.
Prema analizi Raskrinkavanja iz 2025. godine, DHMZ je potvrdio kako njihove »dugoročne analize pokazuju da je kvaliteta zraka u Zagrebu danas bolja nego prije 20 ili 30 godina«. Usprkos tome, stanovnici glavnog grada Hrvatske u 2024. su godini i dalje bili izloženi količini lebdećih čestica koje dva do tri puta premašuju smjernice WHO-a.
Problem zagađenja zraka u Hrvatskoj značajno pogoršava i broj kućanstava koja se griju na mala kućna ložišta, ustvrdio je na tribini HND-a i TerraHuba načelnik sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a, Darijo Brzoja. Naime, ta metoda grijanja, koja je u kontinentalnoj Hrvatskoj i dalje jedna od najzastupljenijih, u zrak ispušta velike količine lebdećih čestica koje same po sebi možda i nisu pogubne – no na sebe vežu štetne spojeve koji dospijevaju u dišni i krvožilni sustav, gdje mogu uzrokovati ozbiljnu štetu, dodao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.
»Kvaliteta zraka nije akutni problem, nego je kronični problem. Od epizode letećih čestica većini stanovništva neće se dogoditi ništa – ali ako živite u takvom zraku 20-30 godina, onda ćete živjeti kraće, imati više bolesti… Vaše tijelo bit će pod većim opterećenjem«, istaknuo je Brzoja.
Prema preporukama Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, u slučaju visoke količine lebdećih čestica treba izbjegavati dugotrajne i intenzivne aktivnosti na otvorenom, posebno kada je riječ o osjetljivim skupinama poput djece, trudnica i osoba s kroničnim bolestima. Iz Zavoda također napominju da kratkoročno onečišćenje ne predstavlja trenutnu ugrozu za zdravlje, no predlažu izbjegavanje nepotrebne dodatne izloženosti česticama iz drugog izvora (pušenje, korištenje kemikalija, ljepila, boja, lakova i sl.), kao i korištenje javnoga gradskog prijevoza.
Akcijski planovi
Kvalitetu zraka u Hrvatskoj prati Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije – njihove mjerne postaje diljem zemlje mjere količinu određenih onečišćujućih tvari u zraku, a ti se podaci automatski objavljuju na stranici Ministarstva. Ako su vrijednosti previsoke, Ministarstvo te informacije prosljeđuje jedinicama lokalne samouprave (JLS) koje su dužne pravovremeno upozoriti građane na opasnost i provesti hitne mjere ako je to potrebno, te osmisliti akcijske planove kako bi se kvaliteta zraka poboljšala.
Nadzorom adekvatnosti i provedbe spomenutih akcijskih planova bavi se Državni inspektorat (DIRH). Na tribini HND-a i TerraHuba, Dušica Radojčić, oporbena saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, kazala je kako na adresu Odbora »redovito stižu prijave građana iz cijele Hrvatske koje se tiču zagađenja zraka«. Neki od upita, nastavila je, odnose se upravo na akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka koje, prema Radojčić, brojni gradovi i općine »shvaćaju kao formalnost«.
DIRH je na upit Raskrinkavanja potvrdio kako njihova Inspekcija zaštite okoliša obavlja inspekcijski nadzor provedbe akcijskih planova svake dvije godine. Posljednji nadzor iz 2024. godine obuhvatio je deset akcijskih planova (Grad Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Velika Gorica, Koprivnica, Pula, Komiža i Labin, te općine Višnjan i Pićan) u kojima nisu utvrđene nepravilnosti. Sljedeći je nadzor »planiran u III i IV kvartalu ove godine«, a u slučaju da se prilikom nadzora otkriju nepravilnosti, DIRH će pokrenuti prekršajni postupak.
Zrak je čišći, ali nije čist
Nove mjere i nadzor koji će osigurati njihovu provedbu zasigurno će biti potrebne 2030. godine, kada Europska komisija donosi još strože kriterije za ocjenjivanje kakvoće zraka. Sudionici tribine su upozorili kako bi se tada čak i dijelovi Hrvatske koji trenutno ostvaruju dobre rezultate mogli naći u ‘zagađenijoj’ kategoriji.
Riječ je o kompleksnom problemu čije rješenje, složili su se panelisti, zahtijeva suradnju na međuresornoj i međunarodnoj razini. Prema svjetskim i hrvatskim izvješćima, stanje se popravlja te već dišemo čišći zrak nego prije nekoliko godina. Informacije o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu objavljene su na:
službenoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koja se u stvarnom vremenu ažurira podacima s mjernih postaja u Hrvatskoj i na kojoj je moguće provjeriti povijesne rezultate za pojedina mjerna mjesta,
službenoj stranici Europske agencije za okoliš, koja donosi godišnju statistiku o 12 zakonom ograničenih zagađivača za sve europske zemlje,
i IQAiru, koji donosi informacije o kvaliteti zraka u cijelom svijetu čime dodatno kontekstualizira stanje u Hrvatskoj. Osim mjernih postaja javnih institucija koristi i privatne senzore, a posebno izvještava o zagađenju sitnim lebdećim česticama.
Ovaj je sadržaj sufinancirao Grad Zagreb u sklopu projekta »Povećanje pluralizma tema«.