Sutkinje pod staklenim stropom
Žene drže više od tri četvrtine pozicija na sudovima u Republici Hrvatskoj, no značajno su manje zastupljene na onim najvišima: »žene dominiraju u izvršnim i operativnim ulogama, a muškarci na pozicijama upravljanja, odlučivanja i moći.«
Autorica: Matea Grgin
TVRDNJA:
»[Pravobraniteljica] ne spominje [sudsku vlast] jer tamo žene čine 88 posto.«
Izvorna objava: Liberal.hr
Ocjena:
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Izvor: N1 Hrvatska
Na Dan žena, portal Liberal objavio je tekst u kojem autor Mario Nakić kritizira Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić. Osim što tvrdi da pravobraniteljica ne razumije pojam ravnopravnosti, Nakić navodi da »[pravobraniteljica] ne spominje [sudsku vlast] jer tamo žene čine 88 posto.«
Portal koji je nastao kao »osobni blog jednog autora, otvoren i za povremene tekstove drugih« i s vremenom prerastao u »Udrugu za promicanje osobnih i ekonomskih sloboda ‘Liberal.hr’«, spomenuti je članak objavio kao osvrt na čestitku koju je za Dan žena uputila pravobraniteljica Ljubičić. Ona je tu priliku iskoristila da istakne najnovije podatke UN-a koji upućuju na to da, iako su po tom pitanju napravljeni veliki pomaci, žene i dalje nisu ravnopravne muškarcima.
Na to ukazuje i izvješće Svjetske banke »Women, Business and Law«, prema kojemu razvijene zemlje imaju kvalitetan pravni okvir koji u teoriji ženama omogućava jednakost, no njegova je primjena često neučinkovita, a razina podrške niska.
Tako je i u Hrvatskoj, čiji pravni okvir ostvaruje 94 od 100 mogućih bodova – inače drugi najbolji rezultat u EU. Istovremeno, okviri podrške i mehanizmi koji podupiru provedbu pravnog okvira su, s indeksom od 66 bodova, među najslabije razvijenima na području Europske unije.
Hrvatice podzastupljene na pozicijama moći
Nakić u tekstu na portalu Liberal tvrdi da Pravobraniteljica »brka ravnopravnost s jednakošću ishoda«, te da su ta dva pojma međusobno isključiva. Prema hrvatskom zakonodavstvu, »ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata.«
Kako je u odgovoru za Raskrinkavanje kazala Ljubičić, takve tvrdnje »predstavljaju pojednostavljenje koje upućuje na potpuno nerazumijevanje diskriminacije«, jer »ako su ishodi sustavno nejednaki – onda formalna jednakost nije dovoljna.«
Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) u izvješću za 2025. godinu Hrvatsku smješta ispod prosjeka Europske unije. Najveća je razlika između muškaraca i žena zabilježena u kategoriji moći koja promatra udio žena u tijelima javne i privatne vlasti. Među ministrima tako imamo tek 16 posto žena, u Saboru sjedi njih 34 posto, a u odborima velikih kompanija žene zauzimaju 27 posto mjesta.
Da žene i muškarci u Hrvatskoj nisu jednako prisutni na svim razinama vlasti jasno je i analizom strukture zaposlenih u pravosudnom sustavu. Prema Izvješću o stanju sudbene vlasti u Hrvatskoj iz 2024. godine, od 1.660 sudaca njih 1.206 su žene, odnosno otprilike 73 posto.
Žena je više na svim razinama pravosuđa, osim na jednoj – onoj najvišoj. Na Vrhovnom sudu od 32 suca tek je 10 žena.
Na službenoj stranici Sudova Republike Hrvatske stoji i tko drži najvišu titulu na svakom pojedinom sudu. Na 15 županijskih sudova u Hrvatskoj, iako ukupno zapošljavaju veći broj žena, predsjednika je devet, a predsjednica šest. Razlika u broju zaposlenih žena i muškaraca još je veća na upravnim sudovima, no sve osim jednog vode muškarci.
Iste je argumente u odgovoru Raskrinkavanju istaknula i Pravobraniteljica, osvrnuvši se na očiglednu problematiku staklenog stropa u hrvatskom pravosuđu. Taj je pojam definirala kao prepreke »koje otežavaju ili onemogućavaju ženama napredovanje na najviše pozicije moći, utjecaja i odlučivanja, unatoč formalno jednakim uvjetima«. U sudstvu primjećujemo da »žene dominiraju u izvršnim i operativnim ulogama, a muškarci na pozicijama upravljanja, odlučivanja i moći«, utvrdila je Ljubičić.
Točno je da žene drže veći broj sudskih pozicija od muškaraca u Republici Hrvatskoj, no ne radi se o 88 već o 73 posto, a ni ti brojevi sami po sebi ne odaju cijelu sliku, jer do najvišeg stupnja sudske vlasti – Vrhovnog suda – dospijeva značajno manji broj žena od muškaraca. Osim toga, muškarci čine značajno veći broj predsjednika sudova, usprkos činjenici da su na istima zaposlene većinom žene.
Kako je u odgovoru za Raskrinkavanje sažela Ljubičić: »Srž problema leži u vertikalnoj segregaciji, odnosno neravnomjernoj zastupljenosti žena i muškaraca na različitim razinama odlučivanja. Stoga se ne radi o ‘preskakanju’ podataka, već o kontekstualizaciji – jer ravnopravnost spolova, kako je definirana u nacionalnom i međunarodnom okviru, ne podrazumijeva samo formalnu zastupljenost, nego i jednake mogućnosti i stvarni pristup pozicijama moći.«
Prema metodologiji Raskrinkavanja, izjava Maria Nakića je manipulacija.
»Sama činjenica da Vi radite za državu i da ste financirani novcem poreznih obveznika, a ja ne, pokazuje da su žene (ako zauzmu ‘pravi’ stav i ako su dovoljno ulizivačke prema onima na poziciji moći) itekako mogu postići puno više od muškaraca«, kazao je Nakić u odgovoru za Raskrinkavanje.
Oštro je neovisan, beskompromisan i radikalno transparentan medij. Financira se sredstvima prikupljenim javnim natječajima i pozivima, vlastitim aktivnostima, doprinosima i donacijama. Sve informacije o financiranju, kao i podatke o stečenim sredstvima, objavljujemo na stranici Financiranje.
Manipulacija
Objava koja koristi točne podatke, ali ih objašnjava na pogrešan način i dovodi do lažnih ili netočnih zaključaka; iskrivljavanje činjenica.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Ovaj tekst nastao je uz podršku Open Society Institute – Sofia i sufinanciran je od strane Europske unije u sklopu Media Resilience projekta. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute - Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA i OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
