Zagrepčani prigrlili »Bajs«, infrastruktura ide pješice
Nives Đerek
–
Podaci o korištenju usluge javnih bicikala pokazuju da broj korisnika kontinuirano raste, no njezin daljnji razvoj ovisi o boljoj povezanosti s ostalim oblicima javnog prijevoza i sigurnijoj biciklističkoj infrastrukturi. »Nužno je da se biciklistička infrastruktura počne planirati tamo gdje je potrebna, a ne samo tamo gdje ju je najlakše izvesti«, ocijenio je Sindikat biciklista.
»Bajs« bicikli na službenoj stanici kod zagrebačkog Glavnog željezničkog kolodvora. Izvor: Grad Zagreb
Otkako je prošle godine uvedena ta javna usluga, na društvenim mrežama periodično se ponavlja tvrdnja da je Grad Zagreb za svaki bicikl u sustavu ‘Bajs’ platio oko 6.000 eura«, zbog čega nikako nije isplativ te predstavlja »nepotreban trošak javnog novca«. Taj se iznos, naime, izvodi iz ukupne vrijednosti četverogodišnjeg ugovora od 9,3 milijuna eura, podijeljene s brojem bicikala u sustavu.
Takva računica može zvučati uvjerljivo jer se oslanja na javno dostupne podatke – ali izostavlja činjenicu da ugovor nije kupoprodaja bicikala, nego usluga koja, uz same bicikle, pokriva i niz drugih stavki važnih za iskustvo korisnika.
Sustav javnih bicikala »Bajs« pokrenut je u svibnju 2025. nakon procesa javne nabave, a uslugu pruža tvrtka Sustav javnih bicikala d.o.o., licencirani partner globalnog Nextbike sustava. Korisnici se preko aplikacije registriraju, pronalaze najbližu stanicu i otključavaju bicikl, a nakon vožnje ga ostavljaju na nekoj od službenih stanica. Svi navedeni elementi – od registracije i aplikacije do održavanja stanica i bicikala – uračunati su u krajnju cijenu ugovora.
Četverogodišnji ugovor
U tih 9,3 milijuna eura, koliko je Grad Zagreb platio za ovu uslugu, ulazi četverogodišnje upravljanje sustavom: nabava i dostupnost bicikala, održavanje, popravci, zamjena oštećenih ili ukradenih bicikala, njihovo svakodnevno premještanje između stanica i digitalni dio, odnosno aplikacija, operativni sustav, nadzor i korisnička podrška. Operater, prema podacima Grada, osigurava bicikle, održava ih i mijenja one koji su oštećeni ili ukradeni.
Da iznos ugovora nije vezan uz pojedinačni bicikl jasno je i iz najave da se cijena ugovora neće povećavati nakon što se sustavu pridoda još tisuću potrebnih bicikala, predstavljenih na promociji paketa »Bajs 2.0« prošlog mjeseca. Drugim riječima: broj bicikala raste, a cijena ugovora ostaje ista, što kod »klasične kupoprodaje« nije moguće.
Predstavljanje sustava javnih bicikala Bajs u svibnju prošle godine. Izvor: Grad Zagreb
Prema podacima Grada, Bajs je u prvih nešto manje od godinu dana koristilo gotovo 70 tisuća ljudi, što je gotovo 10 posto stanovnika Zagreba. Od pokretanja u svibnju 2025. zabilježeno je više od 540 tisuća pojedinačnih najmova i preko milijun prijeđenih kilometara, a rekordni dan bio je 17. travnja 2026., s više od 9 tisuća vožnji.
Svakodnevna upotreba
Uz službene brojke, korištenje Bajsa moguće je pratiti i na stranici bajs.informacija.hr, nezavisnoj platformi koja u stvarnom vremenu prikuplja podatke o dostupnosti bicikala, praznim stanicama, vožnjama i najčešćim rutama. Korisnici mogu vidjeti stanje na stanicama te zanimljive podatke o svakodnevnoj upotrebi: gdje bicikala najčešće nedostaje, koje su stanice najopterećenije, koliko traju prosječne vožnje i kada se Bajs najviše koristi.
Među najprometnijim lokacijama, prema toj platformi, su Trg kralja Tomislava, Trešnjevački trg, Studentski dom Stjepan Radić, Studentski dom Cvjetno naselje i Filozofski fakultet, pa se dio prometa može povezati sa studentskim rutama.
Na platformi se mogu vidjeti i određeni obrasci koji do kojih se ne može doći iz ukupnih brojki Grada. Naime, dostupnost bicikala nije jednaka na svim lokacijama: Žičara Sljeme, Pierottijeva i Kranjčevićeva u posljednjih su sedam dana velik dio vremena bile bez dostupnih bicikala na punktovima.
Također je zanimljivo što podaci o intenzitetu korištenja pokazuju da se Bajs tijekom radnog tjedna najviše koristi u jutarnjim satima, između 7 i 8 ujutro te oko 16 sati, što se podudara s uobičajenim terminima odlaska i povratka s posla ili predavanja.
Bez većih problema
Iz udruge Sindikat biciklista za Raskrinkavanje kažu da Bajs zasad funkcionira bolje nego što su očekivali te da nisu primijetili veće probleme – oštećeni bicikli brzo se povlače iz upotrebe i popravljaju, bicikli se premještaju prema lokacijama s većom potražnjom, a lokacije nekih stanica promijenjene su kad se zaključilo da bi drugdje imale više smisla.
»Dojma smo da je sustav vrlo agilan i prilagodljiv. Osoblje NextBike-a vrlo ažurno rješava upite korisnika, oštećeni bicikli se odmah stavljaju izvan upotrebe te popravljaju u vrlo kratkom roku, a bicikli se premještaju kako bi se omogućila bolja dostupnost na određenim lokacijama«, rekli su nam iz Sindikata.
Predstavljanje sustava javnih bicikala Bajs u svibnju prošle godine. Izvor: Grad Zagreb
Kao najveće probleme prije svega navode povezanost Bajsa s ostatkom javnog prijevoza. Smatraju da bi više stanica trebalo biti uz tramvajska, autobusna i željeznička stajališta, a ne samo uz njihova glavna čvorišta. Na nekim željezničkim stanicama u gradu, navode, Bajs stanice uopće nema, dok su na drugima postavljene dalje nego što bi trebale biti.
Stanje na cestama
Na korištenje Bajsa utječe i stanje biciklističke infrastrukture u Zagrebu. Sustav može imati dovoljno bicikala i stanica, ali praktičnost ovisi i o tome može li se između njih voziti sigurno i bez stalnih prekida, kažu iz udruge.
Kao najveće probleme navode nepovezanost biciklističkih staza i traka, česte prekide, visoke rubnjake, prepreke na biciklističkim površinama i nepropisno parkirane automobile. Posebno ih brinu situacije u kojima biciklisti moraju dijeliti kolnik s motornim vozilima, što dio korisnika odvraća od vožnje. Upozoravaju i na uvriježeno mišljenje da bi se biciklisti, u nedostatku infrastrukture, trebali voziti nogostupima, što diskriminira pješake.
»Nužno je da se biciklistička infrastruktura počne planirati tamo gdje je potrebna, a ne samo tamo gdje ju je najlakše izvesti«, ocjenjuju su iz Sindikata. Kvalitetna rješenja, dodaju, moraju biti dio svakog novog zahvata na prometnicama, umjesto da se naknadno uklapaju u već gotova rješenja.
Ako su staze nepovezane, ako naglo završavaju ili ako su zauzete automobilima, sama dostupnost bicikla na stanici nije dovoljna da bi vožnja bila jednostavna. »Korisnici Bajsa se suočavaju s istim problemima kao i svi ostali vozači bicikala pa je rad na unapređenju uvjeta za korištenje bicikala nužan bez obzira na odabranu vrstu bicikla«, poručuju iz Sindikata.
Zaključuju, ipak, kako je »u Zagrebu postavljen temelj za novi smjer razvoja. Vidljivi su pozitivni pomaci u smislu prenamjene dijelova prometnih površina u one za bicikliste, pješake i javni prijevoz, što je korak naprijed u poticanju građana na promjenu ponašanja, odnosno promjenu prijevoznog sredstva u određenim prilikama – a time i stvaranje ugodnije životne sredine.«
Ovaj tekst nastao je uz podršku Open Society Institute – Sofia i sufinanciran je od strane Europske unije u sklopu Media Resilience projekta. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute - Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA i OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
