Sustav »na aparatima«, ne zaustavlja zabranjene liječnike
Ana Čelar
—
Novo međunarodno istraživanje »Bad Practice« pokazalo je da liječnici kojima je zabranjen rad u jednoj zemlji lako mogu preseliti i unatoč ozbiljnim propustima započeti praksu u drugoj državi.
Ilustracija: James O'Brien / OCCRP
Iako su im u jednoj ili više država oduzete licence zbog ozbiljnih prekršaja – poput seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja na radnom mjestu, loše izvedenih zahvata ili čak umetanja implantata bez pristanka pacijentice – više od stotinu liječnika i dalje radi u drugim zemljama.
Jedan od njih, prema istrazi Oštra, unatoč zabrani u Ujedinjenom Kraljevstvu i dalje posjeduje aktivnu licencu u Hrvatskoj. Prema službenom britanskom registru liječnika (GMC), hrvatskom liječniku Nenadu Đorđeviću tamošnja licenca izdana je 2014. godine, da bi krajem 2021. bila oduzeta nakon saslušanja.
Prema javno objavljenim spisima, dr. Đorđević je licencu izgubio zbog uznemiravanja svojih pacijentica. Unatoč tome, ali i činjenici da je GMC obavijestio hrvatske institucije o slučaju, prema Imeniku liječnika Hrvatske liječničke komore (HLK), Đorđević i dalje može prakticirati medicinu u Hrvatskoj.
»Nažalost, sustav često ne funkcionira u praksi, što omogućava liječnicima s oduzetom licencom u jednoj zemlji da rade u drugoj. To je ozbiljan problem koji zahtijeva hitnu intervenciju i bolju koordinaciju među zemljama članicama EU«, kazala je Oštru dr. sc. Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
Javno nedostupno
Predvođeni OCCRP-em, novinari okupljeni u projektu »Bad Practice« uključujući novinare Oštra, proveli su šest mjeseci prikupljajući podatke o liječnicima u Europi i šire, kako bi identificirali one čije su licence suspendirane ili oduzete – a koji možda i dalje rade negdje drugdje.
U Hrvatskoj, podaci o aktivnim liječničkim licencama javno su dostupni u Imeniku liječnika Hrvatske liječničke komore (HLK). Novinari su pokušali prikupiti popise ovlaštenih liječnika u još 49 zemalja, no pristup informacijama pokazao se izuzetno teško izvedivim: javni registri u mnogim zemljama su nepotpuni, teško dostupni ili uopće ne postoje.
Podaci o liječnicima, čije su licence suspendirane ili oduzete, bili su još rjeđi. Samo sedam zemalja javno objavljuje informacije o neaktivnim, zabranjenim ili suspendiranim liječnicima, pri čemu je Velika Britanija jedina koja u potpunosti javno objavljuje i detaljne razloge disciplinskih mjera.
U Hrvatskoj ne postoji javna baza oduzetih licenci za rad. Hrvatska liječnička komora je na Oštrov Zahtjev za pristup informacijama odgovorila kako od 2010. godine nije bilo trajno oduzetih licenci, dok je privremeno oduzeto njih 286, no da »nisu obvezni dati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja«, zato što ne vode takvu evidenciju slučajeva.
Novinari su podnijeli na desetke zahtjeva za pristup informacijama, no samo njih devet je bilo uspješno. U mnogim slučajevima zahtjevi su odbijeni zbog zaštite privatnosti. Unatoč tome, istraživački i podatkovni tim OCCRP-a izgradio je bazu podataka s više od 2,5 milijuna zapisa – uključujući informacije iz javnih registara, sudskih spisa, medijskih izvještaja i drugih izvora.
Riječki doktor uznemiravao engleske pacijentice
U bazi podataka pojavio se i dr. Nenad Đorđević, hrvatski liječnik koji se našao na popisu oduzetih licenci na području Ujedinjenog Kraljevstva. Prema Imeniku liječnika HLK, Đorđević u Hrvatskoj ima aktivnu licencu.
Prema spisima sa saslušanja, ovo su poruke koje je liječnik slao pacijentici. Izvor: GMC
Kako su 2021. godine izvijestili britanski mediji (drugi izvor), Đorđević je iz povjerljivih medicinskih kartona izvadio telefonske brojeve dviju pacijentica kako bi ih zvao da se sastanu s njim. Prema javno objavljenim spisima s njegova saslušanja, dr. Đorđević je licencu izgubio zbog uznemiravanja svojih pacijentica – slao im je poruke, između ostalog i pitanja seksualne prirode.
»Nakon što je dr. Đorđević završio s mojim šavovima, pitao me želim li s njim popiti piće. Samo sam zurila u pod i nisam mu odgovorila. Pitanje je ponovio nekoliko puta«, stoji u iskazu jedne od pacijentica.
Ista pacijentica prisjetila se susreta s dr. Đorđevićem koji se dogodio nakon poslanih poruka. Naime, kada se drugom prilikom javila u bolnicu na pregled i tražila da je pregleda liječnica, u sobu je neočekivano ušao dr. Đorđević. Međutim, u prostoriji je bio prisutan i brat pacijentice koji je zatražio da postupak preuzme liječnica – nakon čega je Đorđević brzo napustio prostoriju.
»Ne znam je li vidio moje ime na popisu i pomislio kako će ponovo doći igrati neke igrice sa mnom. Ali tada sam još više izgubila povjerenje u zdravstvene stručnjake. Ipak, obećali su mi da će doći doktorica«, prisjetila se pacijentica u svom iskazu.
»Iz liječničkih bilješki vidio sam da sam pacijenticu primio i ranije, no nisam je prepoznao. Nisam je na kraju ni liječio tom prilikom, i nisam ništa posebno mislio o toj situaciji«, rekao je doktor.
Novinarka Oštra je pokušala kontaktirati liječnika Đorđevića, no on nije odgovorio na upite.
O slučaju je GMC obavijestio i Hrvatsku liječničku komoru, nakon čega je HLK u siječnju 2022. godine tražila dodatne informacije o ukidanju licence liječniku. HLK nije odgovorila na upit Oštra.
»Pacijenti bi svakako trebali imati pravo znati ako njihov liječnik ima povijest oduzimanja licence u drugoj zemlji. To je ključno za izgradnju povjerenja u zdravstveni sustav i osiguranje sigurnosti pacijenata«, kaže Karačić Zanetti iz Udruge za promicanje prava pacijenata.
U praksi, nije dobro
Novinari su se fokusirali na liječnike koji rade u Europi, no utvrdili su da problem nadilazi regionalne granice. Naime, neki su se liječnici nakon zabrane čak preselili i na drugi kontinent.
Neki od njih su se vratili u zemlje u kojima su već imali licencu, dok su drugi uspjeli pribaviti potpuno nove. U većini slučajeva novinari nisu uspjeli pronaći dokaze da su protiv liječnika, kojima je zabranjen rad u jednoj zemlji, podignute nove optužbe nakon što su se preselili.
Inače, države članice EU i EEA dužne su prijavljivati zabrane i oduzimanje licenci liječnika i drugih kvalificiranih profesionalaca u svojim jurisdikcijama u tzv. Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (Internal Market Information System, IMI), zajednički alat koji je namijenjen suradnji i razmjeni informacija među nacionalnim vlastima radi zaštite javnog zdravlja i sigurnosti.
Kada su novinari zatražili podatke o poslanim upozorenjima za liječnike, otkrili su da neke zemlje rijetko ili nikada nisu poslale takve prijave. Čak i kada su novinari uspjeli provjeriti da je prijava o oduzimanju licence liječnika u jednoj zemlji poslana, bilo putem IMI-ja ili na neki drugi način, to nije nužno dovelo do ikakve reakcije u zemlji u kojoj liječnik trenutno radi, kao u primjeru doktora Đorđevića.
Države članice nisu obvezne konzultirati IMI prije nego odobre kvalifikacije liječnika, a standardi za oduzimanje licence razlikuju se od zemlje do zemlje.
-
Većina zemalja koje su novinari istraživali pripada Europskoj uniji i širem jedinstvenom tržištu, poznatom kao Europski gospodarski prostor (EGP), koji broji 30 članica.
Države članice obvezne su putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), slati upozorenja o liječnicima čije su profesionalne aktivnosti, čak i privremeno, ograničene ili zabranjene od strane nacionalnih vlasti ili sudova. Obavijest o upozorenju automatski se šalje e-mailom nadležnim tijelima u zemljama EU i EGP-a, koja je mogu pregledati unutar IMI portala.
Novinari su otkrili da se, kada je riječ o disciplinskim mjerama protiv liječnika, sustav upozorenja u nekim zemljama gotovo nikada i ne koristi. OCCRP je zatražio od Europske komisije kopije svih upozorenja i e-mail obavijesti poslanih o ograničenjima i zabranama za liječnike u razdoblju od 2016. do srpnja 2025. godine te dobio više od 17 tisuća dokumenata, koji su bili anonimizirani.
Rezultati su pokazali da neke zemlje od 2016. godine nisu nikada podnijele IMI upozorenje. Malta, Estonija, Grčka i Lihtenštajn u tom razdoblju nisu poslale niti jedno, a deset zemalja podnijelo je manje od deset upozorenja u istom razdoblju.
Europska komisija izjavila je da »prati situaciju u vezi s ispunjavanjem obveze država članica da šalju upozorenja putem IMI-ja« i da bi mogla pokrenuti postupke zbog povrede prava ako se utvrdi da države ne ispunjavaju svoje obveze. Potvrdila je da je postupak protiv Grčke trenutno u tijeku.
»Sustav IMI upozorenja ima samo pomoćnu ulogu za države članice, koje su odgovorne za identificiranje slučajeva u kojima liječnici u njihovim zemljama nisu sposobni obavljati svoj posao i za primjenu odgovarajućih mjera (poput zabrane ili ograničenja)«, rekla je Komisija.
»Nikome ništa ne vjerujem«
Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata imala je brojne kontakte sa slučajevima u kojima su pacijenti prijavili liječnike zbog ozbiljnih propusta, no često se događa da takvi slučajevi »zapnu u sustavu«.
»Iako postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi, često su nedovoljno učinkoviti i pacijenti se osjećaju obeshrabreno jer komore uglavnom štite svoje djelatnike i većina odgovora glasi da je sve rađeno po pravilima struke, a to je daleko od istine«, kazala je Oštru predsjednica Udruge.
Učinkoviti mehanizmi kontrole i odgovornosti liječnika u Hrvatskoj postoje, ali su često nedovoljno primijenjeni, dodala je i pojasnila kako bi javnost imala više povjerenja u sustav kada bi postojali transparentni i dostupni podaci o sankcijama.
»Svatko tko radi taj i griješi. Ali zato i postoje mehanizmi ispravka kako bi se popravila nastala šteta. Jedna od čestih rečenica kojom nam se pacijenti obraćaju je ‘nikome ništa ne vjerujem’... Nema adekvatnog liječenja bez povjerenja, a ono je u Hrvatskoj znatno narušeno«, zaključila je Karačić Zanetti.
Ovaj tekst nastao je uz podršku Open Society Institute – Sofia i sufinanciran je od strane Europske unije u sklopu Media Resilience projekta. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute - Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA i OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
