Mandat europarlamentaraca u Bruxellesu prati porast njihove imovine
Ema Grgić, Mašenjka Bačić, Ana Čelar
–
U četvrtoj fazi projekta Detektor imovine novinarke Oštra istražile su što sve posjeduju hrvatski europarlamentarci, koji od stupanja na dužnost većinom kupuju stanove, kuće i zemljišta.
Ilustracija: Luka Duplančić
Prošlo je više od godinu dana otkako je u deseti saziv Europskog parlamenta izabrano 12 hrvatskih predstavnika. Većina njih je ranije u karijeri obnašala dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru, zbog čega su njihove imovinske kartice bile, ili su i dalje, javno dostupne.
Odlaskom u Bruxelles, izabrani zastupnici svom novom poslodavcu također moraju prijaviti što sve posjeduju. Međutim, zbog europskih propisa, većina tih informacija ostaje nedostupna javnosti.
Novinarke Oštra stoga su, u četvrtoj fazi projekta Detektor imovine, pronašle i provjerile imovinu hrvatskih europarlamentaraca. Riječ je o 97 nekretnina od kojih su 22 kupljene nakon njihova ulaska u Europski parlament te jednom obrtu, OPG-u i tvrtki u sadašnjem vlasništvu, kao i dvjema tvrtkama čije su vlasništvo zastupnici prenijeli na neku drugu osobu.
Za dvoje zastupnika – Karla Resslera (HDZ) i Željanu Zovko (HDZ) – dosad nije postojala obveza podnošenja imovinske kartice jer nisu obnašali javnu dužnost koja podliježe Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Njihovi profili u Detektoru imovine tako prvi put donose pregled nekretnina u njihovu vlasništvu, a koje je redakcija Oštra sama identificirala.
Na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za petero zastupnika i dalje su dostupne imovinske kartice koje su podnijeli tijekom svojih prethodnih dužnosti – Nikolina Brnjac (HDZ), Davor Ivo Stier (HDZ), Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO) i Gordan Bosanac (Možemo!) kao zastupnici Hrvatskog sabora, a Marko Vešligaj (SDP) kao gradonačelnik Pregrade. Oštrova istraga pokazala je da su neki od njih još tada napravili propuste u prijavljivanju nekretnina, obaveza ili funkcija.
Uz to, Povjerenstvo je Oštru ustupilo arhivirane podatke o imovini četvero europarlamentaraca koji su i ranije, u prethodnim sazivima, obnašali dužnost saborskih zastupnika. Riječ je o imovinskim karticama Sunčane Glavak i Tomislava Sokola iz redova HDZ-a, ali i bivših saborskih zastupnica SDP-a Biljane Borzan te Romane Jerković – inače zastupnice koja godinama nije prijavila tvrtku u svom suvlasništvu.
Tonino Picula (SDP) je od 2011. do 2013. godine također bio obavezan podnositi imovinske kartice, no one nisu dostupne jer ih Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa više ne čuva u svojoj arhivi.
Vikendice i stanovi
Najmlađi među hrvatskim zastupnicima, bivši potpredsjednik Mladeži Europske pučke stranke (EPP) Karlo Ressler i njegova supruga vlasnici su ukupno sedam nekretnina – od čega su dvije kupljene nakon što je on 2019. godine prvi put ušao u Europski parlament.
Od naslijeđene imovine Ressler u Petrčanima kod Zadra ima kuću pokraj mora, koja prema zemljišnoknjižnom izvatku nema uporabnu dozvolu, niti je ista zatražena, kako su za Oštro potvrdili iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra. Također su napomenuli kako rješenje o izvedenom stanju ima snagu uporabne dozvole, no da prema njihovoj evidenciji iz tehničkih razloga ne mogu sa sigurnošću utvrditi je li podnesen zahtjev za ozakonjenje građevine.
Prema podacima Informacijskog sustava prostornog uređenja, kuća ima tek lokacijsku dozvolu iz 2007. godine, no ne i građevinsku. Iz Grada Zadra su odgovorili kako ne mogu potvrditi je li lokacijska dozvola jedini izdani akt jer je za katastarsku općinu Petrčane rađena nova izmjera te je moguće da su akti izdani po staroj oznaci. Uputili su nas na zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zadru. Oni su pak odgovorili kako se u zemljišne knjige zabilježba o postojanju uporabne dozvole ili nekog drugog akta upisuje na zahtjev strane, a ne po službenoj dužnosti. Potvrdili su kako za navedenu nekretninu nije priložen nijedan drugi dokument osim podatka da je zgrada upisana bez uporabne dozvole.
Kuća ima i bazen, koji je vidljiv na Digitalnoj ortofoto karti iz 2011. godine – a koji nije upisan u zemljišne knjige.
»Kuća u Petrčanima izgrađena je 2008. godine temeljem pozitivnih propisa i odgovarajućih pravnih akata te je kao takva i upisana u zemljišne knjige«, poručili su kratko za Oštro iz Ureda zastupnika Resslera, no nisu poslali na uvid dokumentaciju za koju tvrde da postoji, ali nije evidentirana u nadležnim tijelima.
Kuća Karla Resslera i Vladimira Šeksa u Petrčanima. Izvor: Google Earth, snimka zaslona
Uporabnu dozvolu nemaju ni kuća i pomoćna zgrada, koje se nalaze na zemljištu ukupne veličine 1775 metara četvornih (m2) u Svetoj Jani, koje je Resslerova supruga kupila prošle godine za 25.000 eura bez kreditnog opterećenja u teretovnici. Iz nadležnog ureda Zagrebačke županije za Oštro su potvrdili da na navedenoj čestici nema zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole – dokumenta koji se izdaje za izgrađenu, odnosno rekonstruiranu građevinu kako bi se ona mogla početi koristiti. Iz Resslerova ureda za Oštro su odgovorili kako nekretnina nije u uporabnom stanju.
Iz Državnog inspektorata odgovorili su na pitanje Oštra o eventualnim postupcima koji se vode na navedenim česticama u Petrčanima i Svetoj Jani.
Državni inspektorat naveo je kako njihova građevinska inspekcija do sada nije zaprimila nikakvu predstavku, niti je imala saznanja o povredi Zakona o gradnji na nekretninama u Petrčanima i Svetoj Jani te se stoga nije vodio nikakav postupak. »Postupanje na navedenim česticama uvrstit će se u plan rada Državnog inspektorata u narednom razdoblju sukladno prioritetima određenim Godišnjim programom rada Državnog inspektorata«, dodali su. Inače, vlasništvo kuće u Petrčanima Ressler dijeli sa suprugom preminule mu majke, veteranom HDZ-a Vladimirom Šeksom. S njim dijeli i stan u centru Zagreba kupljen 2003. godine. Šeks nije odgovorio na upit Oštra.
Ressler sa suprugom posjeduje još jedan stan u Zagrebu, veličine 102 četvorna metra, koji je 2016. godine kupio za 135.000 eura bez kreditnog opterećenja u teretovnici. Šest godina kasnije supruga je kupila i treći stan veličine 49 četvornih metara u centru Zagreba, koji je platila 100.000 eura, ponovo bez kreditnog opterećenja u teretovnici. Ressler nije odgovorio na pitanje Oštra je li nekretnine kupio vlastitim sredstvima, bez kredita.
Osim toga, Ressler je 2011. godine darovnim ugovorom po obiteljskoj liniji postao vlasnikom vinograda i oranice u Našicama veličine 1490 četvornih metara, a 2019. godine naslijedio je i dio kuće s vinogradom, voćnjakom i livadom u istom gradu.
Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu od 2016. godine, prema istraživanju Oštra, posjeduje tri nekretnine, a sve ih je stekla tek nakon odlaska u Bruxelles. Prvo je 2018. godine za 129.000 eura kupila stan u Splitu, i to vlastitim sredstvima i bez teretnog opterećenja u zemljišnim knjigama. U njegovoj neposrednoj blizini prošle je godine stekla i parkirališno mjesto u garaži, koje je platila 28.000 eura. Osim garažnog mjesta, prošle je godine za nepoznat iznos kupila i kuću veličine 43 četvorna metra u Starom Gradu na otoku Hvaru.
Zovko nije odgovorila na pitanja o imovini koje joj je postavio Oštro zbog, kako su poručili iz njezina ureda, sigurnosnih provjera i protokola službi Europskog parlamenta pokrenutih zbog online-prijetnji i uvreda koje je zastupnica primila.
Odlazak u Europski parlament i porast broja nekretnina
Za osam hrvatskih predstavnika u Bruxellesu aktualni, deseti saziv Europskog parlamenta nije prvi u čijem radu sudjeluju. Neki od njih drže poziciju još od 2013. godine, a u odnosu na posljednji put kada su Povjerenstvu u Hrvatskoj podnosili imovinsku karticu, broj nekretnina koje posjeduju se povećao.
Najveći rast imovine bilježi Biljana Borzan, jedna od zastupnica sedmog saziva iz 2013. godine, odnosno njezin suprug, liječnik Vladimir Borzan. Borzan je u osječkom KBC-u obnašao dužnost zamjenika ravnatelja, a posljednje četiri godine uzastopce je proglašen jednim od najboljih liječnika prema izboru pacijenata na portalu Najdoktor. Od 2020. godine Borzan je vlasnik i privatne poliklinike.
Popis njegove imovine značajno se promijenio u odnosu na podatke iz 2014. godine – od posljednje imovinske kartice koju je Borzan podnijela – kada su u njegovu vlasništvu bili tek stan i garaža u Zagrebu. Uz njih, Vladimir Borzan danas je i jedan od vlasnika nekoliko pašnjaka u Baškoj na otoku Krku ukupne površine 22.768 četvornih metara, a koje je za više od 800.000 eura od 2018. do 2021. godine kupovao s pomoću kredita.
“Novinarke Oštra pronašle su 97 nekretnina zastupnika Europskog parlamenta – od kojih su 22 kupljene nakon njihova odlaska u Bruxelles.”
Osim toga, vlasnik je i jedne kuće s okućnicom te suvlasnik druge u Osijeku, koje je kupio 2021. godine. U njegovu se vlasništvu u Osijeku nalaze i tri stana kupljena 2023. godine te poslovni prostor kupljen tri godine prije u kojem se nalazi njegova liječnička poliklinika. Ukupno je suprug Biljane Borzan u razdoblju od 2020. do 2023. godine za kupnju osječkih nekretnina, bez kreditnih opterećenja u zemljišnoknjižnim dokumentima, potrošio više od 250.000 eura.
Sunčana Glavak i Tomislav Sokol zastupnici su u Europskom parlamentu od 2019. godine.
Glavak je u odnosu na posljednju imovinsku karticu iz 2019. godine, kada nije imala nekretnina, od 2022. godine bogatija za pašnjak na građevnom području u Radovinu kod Zadra kupljen za tadašnjih 900.000 kuna bez kreditnog opterećenja. Supruga zastupnika Tomislava Sokola, u odnosu na njegovu imovinsku karticu iz 2020. godine, postala je prošle godine vlasnica kuće s vinogradom u Zaboku, koju je platila 53.000 eura vlastitim sredstvima i bez kreditnog opterećenja povećavši broj nekretnina supružnika s dotadašnja dva stana i dva garažna mjesta u Zagrebu.
Romana Jerković je u Europski parlament prvi put ušla u veljači 2020. godine. Zemljište u Savudriji navedeno u njezinoj posljednjoj imovinskoj kartici iz svibnja 2020. godine, koje je bilo u vlasništvu tadašnjeg supruga, bračnim je ugovorom u kolovozu iste godine postalo njezino. Jerković je u listopadu te godine kupila i kuću u Omišlju na Krku, koja je, prema odgovoru koje je Oštru dao nadležni zemljišnoknjižni odjel, trenutačno u obnovi. Od 2023. godine je i vlasnica stana i garaže u Istri, za čiju je kupnju podigla kredit od 296.000 eura.
Osim osnovne mjesečne plaće zastupnika u Europskom parlamentu koja, kako stoji na stranici Parlamenta, iznosi 8517 eura neto, troje hrvatskih zastupnika ostvaruje i dodatna primanja kroz rad na različitim sveučilištima.
Kako su naveli u svojim Izjavama o privatnim interesima zastupnika, Glavak za posao asistentice na Sveučilištu Sjever na godinu primi 2000 eura, Sokol na polugodišnjoj razini primi do 4820 eura od Hrvatskog katoličkog sveučilišta te do 6239 eura od Zagrebačke škole ekonomije i managementa za znanstveno-nastavne aktivnosti, dok Jerković kao profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci na mjesec zaradi 516 eura.
Neprijavljene aktivnosti
»Sama činjenica da zastupnici i zastupnice u Saboru imaju javno objavljenu i prilično detaljnu imovinsku karticu, dok zastupnici u Europskom parlamentu nemaju javno objavljene imovinske kartice, ukazuje kako EU-institucije imaju puno prostora da unaprijede svoja etička pravila i povećaju transparentnost«, rekla je Oštru izvršna direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet.
Prema Kodeksu ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu u pogledu integriteta i transparentnosti, europarlamentarci su dužni ispuniti Izjavu o privatnim interesima zastupnika, Izjavu o imovinskom stanju te Izjavu o svijesti o sukobu interesa.
“Europske institucije moraju biti otvorenije i uključivije prema građanima – od samog procesa donošenja europskih politika, koji je zatvoren, do obaveza zastupnika o javnom deklariranju imovine.”
Nakon što je u javnost 2022. godine isplivala vijest o Qatargateu, korupcijskoj aferi u kojoj su europski zastupnici navodno primali mito Katara i Maroka, Europski je parlament odlučio krenuti u smjeru veće transparentnosti – i izglasao da zastupnici moraju podnositi svoje imovinske kartice na početku i kraju svog mandata, objasnila je Oštru Ivković Novokmet. Informacije o cjelokupnoj imovini zastupnika, međutim, i dalje nisu javno dostupni podaci.
Izjave o privatnim interesima, koje, između ostalog, uključuju podatke o vlasničkim udjelima te sve neizravne ili izravne pravne interese unatrag tri godine od podnošenja Izjave, javno su objavljene, dok se podaci o imovinskom stanju arhiviraju te su dostupni samo relevantnim tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima, kako je navedeno u Provedbenim mjerama za Kodeks Europskog parlamenta.
Prema tome, dvoje zastupnika Europskom parlamentu nije prijavilo svoje vlasničke udjele. U Izjavi koju je predao zastupnik Bartulica tako nedostaje njegovo vlasništvo nad tvrtkom PPIO Consulting za savjetovanje u vezi poslovanja i upravljanja, u razdoblju od 2020. do 2022. godine. Uz to, nigdje nije naveo kako je jedan od direktora »Croatian Education Funda« – inače neprofitne organizacije s kanadskom adresom čija je svrha »isključivo unapređenje obrazovanja«, stoji u tamošnjem službenom registru. Bartulica nije odgovorio na upit Oštra.
Romana Jerković također nije prijavila vlasništvo u tvrtki Mazurija, koja se bavi turističkim, ugostiteljskim i promidžbenim aktivnostima. Prema podacima Sudskog registra, zastupnica je s bivšim suprugom otvorila tvrtku 2016. godine i sve do ožujka 2023. godine bila njezina suvlasnica – što nije navela u Izjavi o privatnim interesima tijekom ovog, ali ni prethodnog mandata u Europskom parlamentu.
Jerković je Oštru odgovorila da je namjena tvrtke bila vezana uz gradnju kuće u turističke svrhe na zemljištu u Savudriji, ali kako se to nije ostvarilo, tako je svoje udjele u tvrtki prepisala na supruga još prije njihova službenog razvoda 2020. godine.
»U tom smislu sam, sjećam se, potpisala izjavu temeljem koje je sud u Pazinu donio presudu / odluku da s tom tvrtkom više nemam veze«, dodala je zastupnica, koja tvrdi da ne posjeduje navedeni dokument jer je njezin bivši suprug zadržao svu dokumentaciju vezanu uz tvrtku.
Za kršenje Kodeksa ponašanja zadužen je Savjetodavni odbor Kodeksa ponašanja – čiji je rad povjerljiv, poručio je Europski parlament Oštru.
Na upite o potencijalnim kršenjima Kodeksa iz Europskog su parlamenta poručili kako ne komentiraju pojedinačne slučajeve. Tijekom 2024. godine Savjetodavni odbor bavio se s ukupno pet predmeta – od toga su se tri odnosila na izjave o financijskim interesima (koje je od 1. studenog 2023. godine zamijenila Izjava o privatnim interesima), jedan je bio u vezi s profesionalnim lobiranjem, a jedan vezan uz medijske napise o primanju novca za političke aktivnosti od treće strane.
»Što se tiče Europske unije, znatno su viši standardi koji se traže u procesu pristupanja od novih članica nego oni koji vrijede za europske institucije, koje se, sporo, ali ipak kreću prema većoj transparentnosti. Za njih pak vrijede neka pravila koja u Hrvatskoj nemamo, poput obaveze deklariranja sastanaka s lobistima, koja za hrvatske dužnosnike ipak nije javna«, kazala je Ivković Novokmet.
Europske institucije, dodala je, moraju biti otvorenije i uključivije prema građanima – od samog procesa donošenja europskih politika, koji je zatvoren, do obaveza zastupnika o javnom deklariranju imovine.
»Jasno je da europski integracijski proces već desetljećima pati od demokratskog deficita, odnosno od percepcije velikog broja građana da se europska politika događa negdje daleko i da nema veze s njihovim životima, niti oni mogu na nju utjecati. To, naravno, smanjuje osjećaj povezanosti građana i političkog sustava, što se reflektira u praktičnim aspektima politike – kao što je izlaznost na izbore«, objasnio je Oštru Dario Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Kako bi se vratilo povjerenje građana, dodao je, bilo bi i više nego korisno prihvatiti argument radikalne transparentnosti i na europskoj razini usvojiti dobre prakse iz država članica.
»Unaprjeđenje otvorenosti, uključivosti i transparentnosti upravljanja europskim poslovima ključno je za poticanje interesa i angažmana građana u politikama EU-a, kao i za jačanje njihovih kompetencija i znanja o Uniji – ali i zalaganja za vrijednosti koje ona predstavlja«, zaključila je izvršna direktorica GONG-a.
Rupe u starim imovinskim karticama
Iako preuzimanjem dužnosti u Europskom parlamentu zastupnici nemaju obavezu prijavljivanja imovine hrvatskom Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, Oštrovo istraživanje uočilo je propuste u njihovim starim imovinskim karticama.
Osim što Romana Jerković svoje suvlasništvo u tvrtki Mazurija nije prijavila u Izjavi o privatnim interesima, u četiri imovinske kartice predane Povjerenstvu od studenog 2016. godine do svibnja 2020. nijednom nije prijavila poslovne udjele – ni svoje ni one u vlasništvu bivšeg supruga.
Povjerenstvo je, na temelju članka 41. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, ovlašteno pokrenuti postupak i sankcioniranje eventualno utvrđenih povreda do 18 mjeseci od dana prestanka obavljanja dužnosti, odgovorili su Oštru.
»S obzirom na to da je od prestanka obnašanja dužnosti obveznici prošlo pet godina, Povjerenstvo protiv iste nije ovlašteno voditi postupak pa samim time niti sankcionirati eventualno utvrđene povrede«, dodali su te zaključili kako bi se postupak mogao voditi samo ako bi Jerković obnašala neku od dužnosti propisanih zakonom. A to nije dužnost europarlamentarke.
No 2017. godine Povjerenstvo je kaznilo Jerković zbog pogrešno prijavljene nekretnine – umjesto kuće s dvorištem u Savudriji u vlasništvu bivšeg supruga prijavila je građevinsko zemljište. Ona tu pogrešku nije ispravila ni u sljedeće tri imovinske kartice. Oštru je objasnila kako je kažnjena unatoč tome što je priložila dokaze da na toj adresi nema ni kuće ni dvorišta.
Iako se u papirima zemljište vodi kao kuća s dvorištem, od 2012. godine otkad je zemljište bilo u vlasništvu nje i bivšeg supruga, na njemu se nalaze samo »tragovi ostataka nekadašnjih zidova kao nakupine kamenja«, poručila je.
Ostaci nekadašnje kuće na zemljištu u Savudriji u vlasništvu Romane Jerković. Izvor: Romana Jerković, privatna arhiva
Međutim, za trojicu europarlamentaraca nije prošlo više od 18 mjeseci od njihove prethodne dužnosti u Hrvatskoj.
Stephen Nikola Bartulica u svojoj kartici tako nije prijavio garažno mjesto u Zagrebu koje dijeli sa suprugom te je za 4128.5 kvadrata veliku oranicu u Dugom Selu, kojoj je suvlasnik s još 3 osobe, naveo netočnu površinu od 3130 kvadrata. Gordan Bosanac pak nije prijavio sve čestice, odnosno ukupnu površinu zemljišta kojima je nasljedstvom suvlasnik, ali i kredit u iznosu od 200 tisuća eura koji je podignuo 2023. godine.
U svom odgovoru Oštru, Bosanac je objasnio kako neke čestice nije upisao jer u obrascu za prijavu imovine ne postoje kategorije koje bi ih opisale. »Naime, jedna se čestica zove ‘pustoš’. Ni samom mi nije jasno o čemu se radi i gdje da ju upišem. Druga je ‘ruševina mlina’ – nisam bio siguran gdje ju upisati , ali sada ću je staviti pod ‘nekretnine’«, rekao je zastupnik.
Kredit je upisan na nekretnini u njegovom vlasništvu jer je, kako je objasnio ista založena kao jamstvo za stambeni kredit njegove sestre. »Budući da nemam nikakvu financijsku obavezu po toj hipoteci istu sam predvidio upisati kao jamstvo, te ću to sada učiniti prilikom redovne obaveze podnošenje imovinske kartice godinu dana nakon isteka saborskog mandata«, rekao je Bosanac Oštru.
Prema pravilima i uputama za ispunjavanje imovinske kartice, dužnosnici su potrebni navesti i svoja članstva i funkcije obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima, udrugama i organizacijama – što je Marko Vešligaj propustio. Iako je kao europarlamentarac u Izjavi o privatnim interesima zastupnika Europskog parlamenta naveo da je predsjednik Turističke zajednice Srce Zagorja te potpredsjednik SDP-a Krapinsko-zagorske županije, iste funkcije nije prijavio i u imovinskoj kartici hrvatskom Povjerenstvu.
Vešligaj je Oštru pojasnio da, budući da je na početku kartice naveo članstvo u SDP-u, nije smatrao potrebnim dodatno navesti stranačke funkcije. Dodao je kako nije primijetio da to čine drugi kolege, ali i naglasio da to svakako nije nešto što je skrivano, budući da su ti podaci javno dostupni.
Za predsjedničku funkciju u Turističkoj zajednici Srce Zagorja pojasnio je kako zajednica obuhvaća nekoliko jedinica lokalne samouprave, a njezini predsjednici biraju se između gradonačelnika i načelnika na razdoblje od godinu dana. Slijedom toga, kao gradonačelnik Pregrade tu je funkciju obnašao od 10. srpnja 2024. godine do 4. lipnja ove godine, odnosno do isteka svog gradonačelničkog mandata. Međutim, zašto tu funkciju nije naveo u kartici koju je predao Povjerenstvu ovog siječnja, nije objasnio.
Povjerenstvo je Oštru odgovorilo da će otvoriti predmete protiv trojice imenovanih obveznika te ispitati navedene okolnosti, a o odluci o eventualnom pokretanju postupka pravodobno obavijestiti.
