Čerkezovac je lokacija s jednom od najmanjih potresnih opasnosti u Hrvatskoj
Geofizičari s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu koji godinama prate seizmičku aktivnost na području Trgovske gore zaključili su da se planirana lokacija Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nalazi na relativno slabo seizmički aktivnom području.
Autorica: Matea Grgin
Lokacija Čerkezovac iz zraka. Izvor: Fond za financiranje izgradnje NEK
Skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada NE Krško obveza je Republike Hrvatske prema Ugovoru sklopljenom sa Slovenijom još 2002. godine. Naime, obje države moraju preuzeti i ukloniti po polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada. Svoj dio otpada Hrvatska će najvjerojatnije skladištiti u bivšem vojno-skladišnom kompleksu Čerkezovac na Trgovskoj gori, odlučeno je u Saboru 15. prosinca prošle godine. Lokacija je pomno odabrana, no prije konačne odluke čekaju se rezultati Studije utjecaja na okoliš.
Osim straha od zračenja i onečišćenja okoliša, građane brine i sigurnost konstrukcije u slučaju potresa, s obzirom na to da je Čerkezovac od epicentra potresa koji su 2020. devastirali Petrinju udaljen 41 km. O tome je govorio i član Znanstveno-tehničkog odbora EURATOM-a Tonči Tadić koji je kazao da je Čerkezovac »lokacija s najmanjom vjerojatnošću od potresa«.
Redakcija Raskrinkavanja za pojašnjenje se obratila doktorici Ivi Dasović s geofizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koja je kazala da Tadićeva izjava nije ni točna ni netočna – jer je materija vrlo kompleksna.
Potresna opasnost
Seizmolozi s PMF-a su, kako je pojasnila Dasović, proveli više mjerenja i studija na širem području oko planiranog Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (u daljnjem tekstu »Centar«). Prva procjena potresne opasnosti objavljena je 2014. godine, te je nakon nje zaključeno da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se unaprijedila procjena potresne opasnosti. U veljači 2020. godine zatim je dovršena druga studija, a slijedilo je postavljanje mjernih postaja – u studenom 2020. postaja Čerkezovac, te u proljeće 2022. godine postaje Rujevac i Pobrđani – koje prenose podatke u gotovo realnom vremenu na računalni server Geofizičkog odsjeka PMF-a.
»Ovakva lokalna mreža omogućuje vrlo precizno određivanje lokacije epicentra i dubine žarišta i vrlo slabih potresa, te bolji uvid u seizmičnost i aktivnost rasjeda u okolici Centra«, kazala je Dasović, napomenuvši kako se u okolici centra provode godišnje analize seizmičnosti.
Potresnu opasnost, pojasnila je geofizičarka, teško je objasniti laicima, a definira se na različite načine. »Riječ je o vjerojatnosnoj potresnoj opasnosti izraženoj horizontalnim vršnim (najvećim) ubrzanjem tla tijekom potresa«, ili jednostavnije – potresna opasnost procjenjuje se kao vjerojatnost premašivanja snažne trešnje u određenom vremenskom razdoblju, a izražava se najvećim ubrzanjem koje tlo može postići pri takvom podrhtavanju.
Prema karti potresne opasnosti za Hrvatsku, Trgovska gora uz sjeverozapadnu Istru, istočnu Liku, Kordun i istočni dio Slavonije spada u područja najmanje potresne opasnosti u Hrvatskoj, potvrdila je Dasović.
Uz to, kada se radi o građevinama od posebnog značaja, kao što bi to bilo i skladište radioaktivnog otpada, građevinari i seizmolozi ništa ne ostavljaju slučaju pa rade i dodatne studije. U jednoj iz 2020. godine posebna se pozornost obratila na vrstu tla na Čerkezovcu. Prema Dasović, mekano tlo može pojačati snagu seizmičkih valova, to jest, potres iste magnitude pod mekim tlom i pod čvrstom stijenom neće se jednako osjetiti na površini te nema jednaki razorni potencijal. Dva mjerenja na Čerkezovcu pokazala su da se radi o kompaktnom tlu koje neće pojačati percepciju snage potresa na površini.
Glavni potres Petrinjske serije iz 2020. godine, kazala je Dasović, bio je »pravi test koliko su bile uspješne naše procjene potresne opasnosti«, jer se radilo o jakom potresu »magnitude bliske najvećoj predviđenoj i na mjestu koje na lokaciju Centra ima velik utjecaj.« Pokazalo se da su izračuni bili dobri, te od početka rada postaje Čerkezovac »instrumenti na toj postaji nisu zabilježili trešnju tla koja bi mogla uzrokovati oštećenja objekata na lokaciji Centra.«
Trešnja tla česta je pojava, no oko lokacije Centra ne očekuju se razorni potresi. Unutar 10 km od Čerkezovca 2024. godine locirano je tek šest potresa, 2023. njih 14, a 2022. samo jedno – i to s magnitudama uglavnom manjima od 1 po Richteru.
»Čerkezovac je lokacija koja pripada među područja s najmanjom potresnom opasnosti u Hrvatskoj«, zaključila je Dasović. Prema metodologiji Raskrinkavanja, izjava Tonča Tadića je samo djelomično istinita, stoga se nalazi u sivoj zoni.
Gospodin Tadić obaviješten je o analizi Raskrinkavanja te na istu nije imao dodatan komentar.
Siva zona
Tvrdnja koji je samo djelomično istinita. Ocjenu koristimo i za tvrdnje koje se, zbog nedostatka pouzdanih podataka, vjerodostojnih stručnih mišljenja ili relevantnih protuargumenata, ne mogu jednoznačno ocijeniti.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Ovaj tekst nastao je uz podršku Open Society Institute – Sofia i sufinanciran je od strane Europske unije u sklopu Media Resilience projekta. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute - Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA i OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
