Hrvatska nema najvišu stopu rasta cijena hrane, ali ima nisku kupovnu moć
Prema posljednjim dostupnim podacima iz lipnja ove godine, cijene hrane u Hrvatskoj rastu sporije od prosjeka EU. Hrvatska je ipak među zemljama s najnižom kupovnom moći, pa građani i manja poskupljenja osjete jače nego stanovnici drugih članica.
Autorica: Matea Grgin
Poskupljenja su posljednjih godina jedna od najzastupljenijih tema u europskom javnom prostoru. U Hrvatskoj su ih tako SDP i Možemo! stavili u središte zajedničke akcije »Stopama Plenkovićeve inflacije«, u sklopu koje obilaze dvadesetak gradova i općina i tvrde da je za rast cijena, naročito prehrambenih proizvoda, odgovorna HDZ-ova Vlada.
Tu je tvrdnju u intervjuu za Novosti ponovila Sandra Benčić, saborska zastupnica i koordinatorica stranke Možemo!. U odgovoru na pitanje o razlici između HDZ-ove predodžbe i stvarnog života u Hrvatskoj kazala je: »Nevjerojatno je da imamo najvišu stopu rasta cijena hrane, a na raspolaganju je 25 milijardi eura iz europskih fondova.«
Budući da se akcija odnosi na razdoblje HDZ-ove vlasti, a Benčić u istom intervjuu navodi da Plenković »na sustavnom urušavanju radi već deset godina«, referentno razdoblje u ovoj analizi jest od 2016. do 2026., odnosno posljednjih 10 godina.
Cijene hrane u Hrvatskoj i regiji
Eurostatov alat za praćenje cijena prehrambenih proizvoda dozvoljava paralelnu usporedbu do sedam država članica EU i europski prosjek cijena. Redakcija Raskrinkavanja odabrala je zemlje u geografskom okruženju Hrvatske: Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Italiju i Grčku.
Izvor: Eurostat / Snimka zaslona
Podaci pokazuju kako su stope rasta cijena prehrambenih proizvoda u svim promatranim zemljama bile podjednake do 2018. godine, kada je Mađarska odskočila od 2 do 5 postotnih bodova iznad ostalih. Znatan skok u svim državama uslijedio je 2021. godine, kao posljedica ekonomske krize izazvane pandemijom COVIDA-19. Cijene su tada i u Hrvatskoj rasle osjetno brže od EU prosjeka, no u Mađarskoj je taj rast bio više nego dvostruko veći.
Nakon stabilizacije tržišta krajem 2023. godine, cijene hrane u Hrvatskoj rasle su brže od europskog prosjeka, ali sporije nego u Grčkoj. Od svibnja do srpnja te od listopada do prosinca 2024. godine Hrvatska je bilježila najviše stope rasta među promatranim zemljama. Prema posljednjim dostupnim podacima iz lipnja ove godine, rast cijena hrane u Hrvatskoj sporiji je od EU prosjeka.
Među pojedinim kategorijama koje Eurostat izdvaja ističe se riba, čije cijene u Hrvatskoj od kraja 2024. godine rastu brže nego u ostalim promatranim zemljama, a od siječnja 2026. Hrvatska prednjači i po rastu cijena duhana i duhanskih proizvoda.
Prema ovoj detaljnoj usporedbi cijena pojedinih kategorija prehrambenih proizvoda koju je objavio Eurostat za 2025. godinu, hrana je u Hrvatskoj nešto skuplja od europskog prosjeka. U rasponu od dva indeksna boda oko hrvatske vrijednosti nalaze se Latvija, Finska, Francuska, Grčka i Belgija, dok su cijene najviše u Luksemburgu, Danskoj i Irskoj.
Kupovna moć ispod europskog prosjeka
Međutim, postoji još jedna bitna stavka koja određuje koliko je život u nekoj zemlji objektivno skup: kupovna moć građana. Tri zemlje s najvišim cijenama hrane također su među zemljama s najvećom kupovnom moći. U Hrvatskoj je kupovna moć u 2025. godini iznosila 78,4 posto europskog prosjeka, a od zemalja uključenih u usporedbi, niža je kupovna moć samo stanovnika Mađarske, i to za manje od 1 posto (77,5).
Na kupovnu moć najviše utječu plaće, koje su u Hrvatskoj gotovo najniže u Europi. Prosječna cijena sata rada 2025. godine iznosila je, prema Eurostatu, 18,4 eura, dok se u ostatku Unije kreće od 12 eura u Bugarskoj do 56,8 u Luksemburgu. Jeftiniji je rad jedino u Mađarskoj i Grčkoj, dok su Slovenija, Italija i Austrija znatno ispred Hrvatske. Među najnižima u Europi je i hrvatska medijalna plaća, uz relativno velik udio zaposlenih koji zarađuju manje od dvije trećine medijana.
Kretanje cijena prati i Državni zavod za statistiku (DZS), pa se ono može promatrati i u lokalnom, a ne samo europskom kontekstu. DZS-ov graf godišnjih stopa promjene indeksa potrošačkih cijena od 2006. do 2026. godine pokazuje da su cijene brže rasle samo tijekom pandemije koronavirusa i krize 2008. godine.
Kada se u obzir uzmu svi navedeni pokazatelji, stanje s cijenama hrane u Hrvatskoj nije povoljno: cijene su više od europskog prosjeka, iako ne mnogo, dok su plaće i kupovna moć znatno ispod njega, zbog čega građani Hrvatske i manja poskupljenja osjete jače nego stanovnici drugih zemalja. To, međutim, ne potvrđuje tvrdnju da Hrvatska ima najvišu stopu rasta cijena hrane. Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska po toj stopi u promatranom razdoblju tek povremeno bila na vrhu, a u lipnju ove godine bila je i ispod EU prosjeka. Prema metodologiji Raskrinkavanja, tvrdnju Sandre Benčić ocjenjujemo kao neutemeljenu.
Sandra Benčić nije odgovorila na upit Raskrinkavanja. Ako odgovor dobijemo, objavit ćemo ga naknadno.
Neutemeljeno
Tvrdnja u kojoj argumentacija autora za doneseni zaključak nije potkrijepljena dovoljnom količinom podataka, informacija i činjenica ili su argumenti autora nepouzdani i potječu iz neprovjerljivih izvora.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Ovaj tekst nastao je uz podršku Open Society Institute – Sofia i sufinanciran je od strane Europske unije u sklopu Media Resilience projekta. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute - Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA i OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
