Institucionalni napredak nije promijenio svakodnevicu novinara
Formalni skok na ljestvicama medijskih sloboda ne odražava realno stanje na terenu, gdje se novinari i dalje svakodnevno suočavaju s različitim pritiscima, nesigurnim radnim uvjetima i političkim uplitanjem u rad redakcija.
Autorica: Nives Đerek
TVRDNJA:
»Najnoviji podaci o stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj ohrabruju te ukazuju na vidljiv napredak.«
Izvorna objava: Vlada RH
Ocjena:
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Izvor: Vlada Republike Hrvatske
Povodom obilježavanja Svjetskog dana slobode medija, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je »kako najnoviji podaci o stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj ohrabruju te ukazuju na vidljiv napredak.«
Kao dokaz toga, navela je aktivnosti Vlade i Ministarstva među kojima je istaknula inicijativu protiv SLAPP tužbi, mjere za jačanje sigurnosti novinara, pokretanje nacionalne platforme za provjeru informacija »Točno tako« i objavu podataka o vlasništvu i financiranju medija.
Da se ocjena o »vidljivom napretku« teško slaže sa svakodnevicom novinara i redakcija rekao je za Raskrinkavanje Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND). Naime, sudski pritisci, ekonomska nesigurnost, politički utjecaji i autocenzura, naveo je, i dalje su ozbiljni problemi. Iako su teme poput SLAPP-a i sigurnosti novinara napokon dospjele na institucionalni dnevni red, što prije nekoliko godina nije bio slučaj, Zovko smatra da to nije dovoljno da bi se govorilo o stvarnoj promjeni.
»Ne dijelimo ocjenu resorne ministrice o vidljivom napretku. Naprotiv, smatramo da je stanje medijskih sloboda i dalje zabrinjavajuće«, poručio je.
Na slično je upozorio i Media Freedom Rapid Response u izvješću o Hrvatskoj iz lipnja 2025. godine. Glavno zapažanje misije bilo je da predstavnici vlasti i novinari na terenu stanje medijskih sloboda ne vide jednako. Iako je Vlada postigla određeni napredak, mjere za zaštitu slobode medija ocijenili su kao nedovoljne i nedosljedne – uz upozorenje da bi se prostor za slobodno i neovisno novinarstvo mogao dodatno sužavati ako se ne provedu sveobuhvatne reforme.
»U nedavnoj objavi resornog Ministarstva ističe se kako su Reporteri bez granica (RSF) objavili indeks medijskih sloboda za 160 zemalja svijeta, pri čemu je Hrvatska zabilježila uspon sa 60. na 53. mjesto«, stoji također u objavi Vlade.
Međutim, sam plasman na ljestvici, istaknuo je Zovko, ne pokazuje nužno kako izgleda svakodnevni rad u redakcijama, koliko su izloženi pritiscima te kakvi su radni uvjeti novinara. Osim toga, dodao je kako je RSF posljednjih godina za Hrvatsku bilježio značajne oscilacije, dok su problemi na koje novinari upozoravaju ostali slični. Pritom je podsjetio kako RSF stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj i dalje ocjenjuje kao »problematično«.
Tužbe protiv novinara
Kao jedan od pozitivnih pomaka, ministrica Obuljen Koržinek izdvojila je inicijative usmjerene na suzbijanje SLAPP tužbi. Inače, riječ je o strateškim postupcima kojima se novinare, aktiviste ili druge sudionike javnog diskursa financijski i psihološki iscrpljuje, obeshrabruje i odvraća od izvještavanja o temama od javnog interesa.
Naime, Vlada je odlučila zaštitu iz europske anti-SLAPP direktive proširiti i na domaće, uz prekogranične postupke, što je MFRR pozdravio. Unatoč tome, strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja prema izvješću ostaju sustavna prijetnja, novinare i dalje tuže političari, dužnosnici, poduzetnici i suci, a kritičko izvještavanje o pravosuđu, navodi se, gotovo redovito povlači protutužbu.
Slično je i potvrdio Zovko — podsjetio je da je HND godinama radio na tome da se ova tema uopće prepozna kao važno društveno pitanje i upozorio da SLAPP tužbe podižu pojedinci »s dovoljno novca i vremena da dugotrajnim sudskim postupcima iscrpljuju novinare i medije, zastrašuju ih i pokušavaju nametnuti cenzuru određenih tema.«
Svijest o štetnosti takvih postupaka danas je veća nego prije nekoliko godina, kaže Zovko, ali razmjeri problema nisu se smanjili.
»Hrvatska je i dalje mala zemlja za velike tužbe. Nedavno je, treći put u posljednjih pet godina, iz Hrvatske došao dobitnik europske nagrade za najvećeg SLAPP tužitelja – riječ je o predsjedniku Županijskog suda u Zadru, sucu Ivanu Markoviću. Sama ta činjenica dovoljno govori o situaciji s kojom se suočavamo«, istaknuo je.
Financijski i politički pritisci
MFRR se u izvješću osvrnuo i na pritiske na medije koji kritički izvještavaju o političarima. Kao jedan od primjera naveden je tjednik Novosti, odnosno medij srpske nacionalne manjine kojem je Savjet za nacionalne manjine smanjio financiranje za 35 posto. Do toga je došlo nakon što je Domovinski pokret, vladajući koalicijski partner HDZ-a, otvoreno tražio gašenje tog lista.
Ministrica Obuljen Koržinek pred europskom je delegacijom ustvrdila da je Savjet neovisno tijelo i da je odluka donesena u okviru njegovih ovlasti. MFRR, međutim, napominje da je ista donesena uoči lokalnih izbora, što otvara ozbiljna pitanja o njenoj neovisnosti.
O pritiscima je za Raskrinkavanje govorio i Zovko, koji je podsjetio na »kontinuirane napade na medije« koje provodi Domovinski pokret, koji se »javno hvali smanjivanjem sredstava tjedniku Novosti«. Dodao je i kako se HND ne može oteti dojmu da premijer često nastupa kao »svojevrsni urednik svih medija u Hrvatskoj«, docirajući novinarima i urednicima kako bi trebali raditi svoj posao.
Svakodnevni problemi
Iako Hrvatska bilježi napredak na RSF-ovoj ljestvici i uvodi određene institucionalne mjere, svakodnevica novinara nije se bitno promijenila. Ocjena ministrice temelji se na pojedinim pozitivnim pokazateljima kao što su aktivnosti i mjere koje je provela Vlada, ali ne obuhvaća dugogodišnje probleme koje ističu novinari i organizacije koje prate stanje u medijima.
Tužbi protiv novinara i dalje je mnogo, radni uvjeti u sektoru ostaju nezadovoljavajući, a politički i financijski pritisci nastavljaju opterećivati rad medija. Selektivnim predstavljanjem podataka napredak se prikazuje ne uzimajući u obzir okolnosti koje i dalje ograničavaju slobodan rad medija, zbog čega tvrdnju ministrice o »vidljivom napretku« ocjenjujemo pristranom.
Ministarstvo kulture i medija nije odgovorilo na upit Raskrinkavanja. Ako odgovor dobijemo, objavit ćemo ga naknadno.
Pristrano
Objava koja propagira stavove interesnih skupina; bilo političkih, gospodarskih, kulturnih ili drugih, a prenaglašava samo jednu stranu događaja ili teme.
Radi se o selektivnom iznošenju informacija kako bi autor podupro određenu tezu. Promidžbene publikacije koje jasno izražavaju stavove interesnih skupina, političkih stranaka i drugih srodnih organizacija ili pojedinaca također se svrstavaju u pristrane.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Ovaj je sadržaj sufinancirao Grad Zagreb u sklopu projekta »Povećanje pluralizma tema«.